ROHATINSKI I CRKVENAC: DUGOROČNO VALJA BITI OPREZAN OKO

ROHATINSKI I CRKVENAC: DUGOROČNO VALJA BITI OPREZAN OKO ZADUŽIVANJA Hina- Financijski servis Hrvatskoj državi ne prijeti nikakva opasnost u pogledu eksterne likvidnosti, osobito solventnosti u kraćem razdoblju, a dugoročno gledano zaduživanju valja posvetiti posebnu pozornost i biti oprezan, kako bi iz novog zaduženja proizlazio novi razvoj, novo zapošljavanje, izvoz i devizni priljev dovoljan za pokriće zaduživanja, zajednička je ocjena Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Tu su ocjenu nakon današnje sjednice Odbora za suradnju HNB-a i Ministarstva financija novinarima prenijeli guverner HNB-a Željko Rohatinski i ministar financija Mato Crkvenac. Vezano za pitanje inozemnog duga, opovrgnuli su u zadnje vrijeme učestale priče, kako kaže Rohatinski, često i zlonamjerne, o sukobima stavova i lošoj situaciji između dviju institucija. Naša suradnja jednako je učestala i uspješna kao i do sada, postoji visok stupanj podudarnosti o svim bitnim pitanjima, ne postoji nikakav sukob ni na razini institucija, niti osobni, naglasio je Rohatinski, nakon sjednice Odbora koji djeluje već tri godine. Vezano za problem duga, ministar Crkvenac ističe da su svi aspekti duga pod kontrolom, a dugu treba posvetiti pažnju, jer je dobar i koristan samo kada je usmjeren u razvoj, u izvoz, devizni priljev koji omogućuje njegovo vraćanje. Guverner Rohatinski ističe da se u njegovim stavovima o problemu duga, posebice inozemnog, koji po zadnjim podatcima ukupno iznosi 16,5 milijardi dolara, ništa nije promijenilo te da je suštinsko pitanje što dalje. Bit stvari je da se zaustavi ili barem uspori djelovanje dosadašnjih mehanizama povećanja inozemnog duga, a koji nije osnova za buduće uredno servisiranje postojećog duga bez novog zaduživanja, kazao je. Po njegovim riječima, na naplatu u iduće dvije godine dolazi 2,8 milijardi dolara godišnje (glavnica i kamate). "Nema opasnosti da zemlja neće biti u stanju te anuitete uredno vratiti, ali to je upozorenje da takve situacije ubuduće treba izbjeći", rekao je. Rohatinski ističe da je pritom bitno da se reduciraju dva osnovna izvora zaduženja - deficit tekućih transakcija platne bilance i fiskalni deficit. I ministar Crkvenac slaže se da su za iduće razdoblje presudne tri činjenice - potrebno je ulagati u razvoj koji će voditi i otvaranju novih radnih mjesta, treba smanjivati deficit platne bilance, te stalno smanjivati deficit države. Crkvenac ističe da je javni dug države ukupno 96 do 97 milijardi kuna, što je oko 52 posto BDP-a. U taj su javni dug uključene i obveze javnih poduzeća i lokalnih jedinica, te državna jamstva kojih je oko 17 milijardi kuna, a do sada se pokazalo da je rizičnih jamstava koji padaju na teret države oko 2,5 posto, kazao je. Ministar financija ističe i kako je taj dug u velikoj mjeri narastao i stoga što je država priznala i tijekom 2000. i 2001. platila više od 12 milijardi kuna dugova poduzećima i građanima. Ministar Crkvenac izvijestio je o vrlo dobroj fiskalnoj situaciji - prihodi državnog proračuna ostvaruju se brže i više nego je planirano, a neki će rashodi biti i manji od plana. Jedino s čime se može računati su moguće preraspodjele na koje Vlada ima pravo prema Zakonu o izvršenju proračuna, kazao je Crkvenac. Posebno ističe da bi fiskalni deficit ukupne države u ovoj godini mogao biti manji od planiranih pet posto BDP-a. Prema najnovijim procjenama fiskalni bi deficit mogao biti 4,6 posto BDP-a ili manje od toga, kazao je.