DUBROVNIK, 28. svibnja (Hina) - Na sjednici nacionalnih koordinatora COST programa (Europska suradnja u području znanstvenih i tehničkih istraživanja) održanoj danas u dubrovačkome Interuniverzitetskom centru (IUC) bilo je riječi o
stanju znanosti u Hrvatskoj, te COST programima u kojima sudjeluju hrvatski znanstvenici i institucije.
DUBROVNIK, 28. svibnja (Hina) - Na sjednici nacionalnih
koordinatora COST programa (Europska suradnja u području
znanstvenih i tehničkih istraživanja) održanoj danas u
dubrovačkome Interuniverzitetskom centru (IUC) bilo je riječi o
stanju znanosti u Hrvatskoj, te COST programima u kojima sudjeluju
hrvatski znanstvenici i institucije. #L#
Tom sjednicom, Odbor visokih predstavnika COST-a u kojem svaku od
35 zemalja članica predstavlja nacionalni koordinator, završen je
i dvodnevni skup predstavnika COST-a tijekom kojega je na
jučerašnjoj ministarskoj konferenciji donesena dubrovačka
deklaracija.
Dokument je to o uključivanju COST programa - najstarijega
europskog okvira znanstvene suradnje u Europsku zakladu za znanost
(ESF), koji će, istaknuto je, omogućiti još veću fleksibilnost
COST-a i njegovu konkurentnost u odnosu na ostale europske programe
znanstvene suradnje Europske unije.
Pomoćnica ministra znanosti i tehnologije za međunarodnu suradnju
Nada Švob-Đokić upoznala je nacionalne COST koordinatore sa
stanjem znanosti u Hrvatskoj. Odnosno, iznijela je osnovne podatke
koji mogu, kako je rekla, dati "osobnu iskaznicu" hrvatske
znanosti. Jer, istaknula je Švob-Đokić, međunarodna suradnja treba
počivati na dobrom poznavanju stvarnih ili mogućih partnera tj.
potrebno je imati širu informaciju o tomu što se događa u hrvatskoj
znanosti - gdje su naše mogućnosti te u kakvome su odnosu prema
željama i očekivanjima hrvatske strane, ali i međunarodnih
partnera. Što se tiče međunarodne suradnje pomoćnica ministra
znanosti smatra da kako bi bilo idealno da imamo stabilnu i stalno
rastuču znanstvenu razmjenu s europskim i drugim zemljama u
svijetu.
Kad je riječ o zaostajanju znanosti u Hrvatskoj u odnosu na stanje u
razvijenim zemljama Europe i svijeta Švob-Đokić je istaknula da
Hrvatska jednostavno mora raditi brzo i odlučno da se to
zaostajanje smanji i zaustavi. Ali, ustvrdila je, zato je potrebna
i određena politička potpora.
Koordinator COST programa za Hrvatsku Božidar Biondić govorio je
pak o sudjelovanju hrvatskih znanstvenika i institucija u COST
programima. Među više od 30 znanstvenih projekata najveći je broj
onih iz područja telekomunikacija i zaštite okoliša. U tim
projektima sudjeluje oko 30 znanstvenih ustanova i instituta te
200-tinjak znanstvenika. Što je, istaknuo je Biondić, nedovoljno
posebice kad je riječ o broju znanstvenika u usporedbi sa stanjem u
drugim zemljama članicama COST programa.
Po Biondićevoj ocjeni dubrovački susret visokih predstavnika COST
programa trebao bi potaknuti hrvatske znanstvenike i institucije
da se što bolje pripreme kako bi mogli ozbiljno sudjelovati u COST
programima koji, smatra Biondić, pružaju sve šire i bolje
mogućnosti.
Ali, opetovao je Biondić, za to je potrebna ozbiljna i sustavna
priprema jer s poimanjem znanosti uvriježenim u Hrvatskoj nije
jednostavno ući u kompleksne projekte EU.
(Hina) ip az