ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Kako odnos znanosti i društva u Hrvatskoj vide istaknuti hrvatski znanstvenici, od kojih neki danas djeluju i u političkoj sferi, moglo se čuti na večerašnjoj tribini koja je održana u Tehničkome muzeju u
sklopu Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj koji traje do 18. svibnja.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Kako odnos znanosti i društva u
Hrvatskoj vide istaknuti hrvatski znanstvenici, od kojih neki
danas djeluju i u političkoj sferi, moglo se čuti na večerašnjoj
tribini koja je održana u Tehničkome muzeju u sklopu Prvoga
festivala znanosti u Hrvatskoj koji traje do 18. svibnja.#L#
Da večerašnja rasprava nije neka hrvatska "posebnost" podsjetio je
član Francuske akademije znanosti Miroslav Radman, rekavši da se
slične rasprave vode i u Francuskoj. Ono što pak taj znanstvenik
svjetskoga glasa smatra izazovom za male zemlje kao što je Hrvatska
jest da se pokuša u znanosti učiniti nešto novo. Jer, istaknuo je,
"Hrvatska bi u znanosti trebala pronaći neku svoju malu 'nišu' u
kojoj će biti originalna, a ne 'oponašati' znanstvene 'gigante'".
Odnosno, smatra Radman, ključ je u tomu da u Hrvatskoj, kad je riječ
o znanosti, pokušamo biti originalni, a ne da, kako je rekao,
"izgubimo u tuđoj igri".
Za ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flegu neki od
najalarmantnijih problema hrvatske znanosti su njezina
"usitnjenost" koja se očituje u 28 javnih znanstvenih instituta i
1600 malih znanstvenih projekata te krajnje nepovoljna razina
međunarodne suradnje. Zato će se Flego, rekao, zauzimati za
stimuliranje znanstvene suradnje po uzoru na 6. Okvirni program
Europske unije te za interdisciplinarne programe.
Pomoćnica ministra znanosti i tehnologije za međunarodnu suradnju
Nada Švob-Đokić pak smatra da u Hrvatskoj ne postoji ozbiljna
tradicija znanstvene politike te da bi za poboljšavanje odnosa
znanosti i društva trebalo reorganizirati znanost kao djelatnost.
Da bi veza znanosti i društva postala čvršća potrebno je da se u
javnosti vode rasprave kao što su one o nuklearnoj elektrani Krško
ili o projektu Družba Adria, upozorio je ravnatelj Instituta "Ruđer
Bošković" Stjepan Marčelja. Da bi ta rasprava bila kvalitetna
znanstvenici su dužni javnost upoznati s podatcima koje znaju. Pa
bi tako, primjerice, istaknuo je Marčelja, hrvatska javnost
trebala znati da bi se projekt Družba Adria isplatio samo ako država
preuzme rizik jer bi, u najoptimističnijoj varijanti - da do
havarije dođe jednom u 500 godina, osiguranje bilo "teško" 40
milijarda dolara.
Po riječima potpredsjednika Vlade Ante Simonića, razlog zbog
kojega se i angažirao u politici bio je taj da pokuša dati osobni
doprinos većemu utjecaju znanosti u hrvatskome društvu.
(Hina) ip ln