ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Antologija hrvatske kratke priče "Goli grad", koja je predstavljena na netom završenom petodnevnom Drugom Festivalu europske kratke priče, naišla je na veliko zanimanje javnosti.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Antologija hrvatske kratke priče "Goli
grad", koja je predstavljena na netom završenom petodnevnom Drugom
Festivalu europske kratke priče, naišla je na veliko zanimanje
javnosti.#L#
Sastavljač Krešimir Bagić, prema vlastitom priznanju, suočio se s
većim zanimanjem medija nego kod pojave ijedne od svojih ranijih
deset autorskih i tri izdanja u kojima je bio urednik.
Smatra da to potvrđuje vodeći status žanra kratke priče u hrvatskoj
javnosti te da kratka priča spretno i na dohvat publici vješto
kombinira elemente trivijalnog i visoke kulture. "Procvat kratke
priče povezan je s promjenom komunikacijskog oblika,
fragmentacijom iskustva i gubljenjem povjerenja u velike priče",
rekao je Bagić Hini.
"Okvir za uvrštavanje 17 reprezentativnih između pedesetak
'kratkopričaša' jest da su se pojavili između 1980. i 2000.", kazao
je osvrnuvši se se na polemiku s kritičarem Velimirom Viskovićem
koji mu je zamjerio zašto nije uvrstio starije pisce poput Pavla
Pavličića, Gorana Tribusona, i mlađe Viktora Ivančića, Gordana
Nuhanovića, Igora Štiksa i druge.
"Spomenuti autori nisu se pojavili u tom vremenu", pojasnio je
Bagić.
Visković je u ponedjeljak, na predstavljanju "Golog grada",
također zamjerio "kolegi Krešimiru Nemecu", kako je greškom više
puta nazvao Bagića, zašto u antologiji nema više žena, poput
Dubravke Ugrešić, Julijane Matanović i drugih.
"Kratka priča očito nije ženski žanr. One se više okreću romanima,
biografijama i dnevnicima, što su uočile i ranija slična izdanja u
Hrvatskoj", kazao je Bagić i dodao: "Radi se o antologiji u koju sam
pokušao uvrstiti literarno najuspjelije predstavnike
najzanimljivijih modela i stilova, a ne o panorami kratke priče".
Prijelomnim trenutkom smatra pojavu knjiga Davora Slamniga
"Čudovište" (1980.) i "Poletova" serijala "Priča od 29 redaka".
"To je označilo temeljito poetsko i statusno presvlačenje kratke
priče u prestižni žanr, koji u hrvatskoj književnosti postoji u
sjeni romana još od druge polovice 19. stoljeća."
Bagić smatra da je ponudio maksimalnu karakterizaciju dva
naraštaja čije je obilježje poetička i stilska raznorodnost koju je
jedino moguće obuhvatiti urbanim senzibilitetom, "golim gradom".
Pored Davora Slamniga uvršteni su Edo Budiša, Stanislav Habjan,
Milko Valent, Edo Popović, Boris Gregorić, Carmen Klein, Delimir
Rešicki, Krešimir Mićanović, Zoran Ferić, Miljenko Jergović,
Robert Perišić, Borivoj Radaković, Roman Simić, Ante Tomić, Stanko
Andrić i Željko Zorica.
Oni su bili okupljeni uglavnom oko tjednika Polet i časopisa
Quorum.
U ediciji "Živi jezici" Naklade MD iz Zagreba prije "Golog grada"
pojavile su se antologije njemačke, norveške, slovenske, poljske,
mađarske, talijanske i engleske (zemlje engleskog govornog
područja) kratke priče.
Krešimir Bagić (1962., Gradište kod Županje), pjesnik, kritičar i
književni znanstvenik predaje stilistiku na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu. Ovo mu je trinaesta knjiga. Radio je kao lektor za
hrvatski jezik i književnost na Sorbonnei od 1996. do 1999. godine.
Prevođen je na više jezika.
(Hina) iluc ln