HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada SJEDNICA VLADE SJEDNICA VLADEHina- Financijski servis Hrvatska Vlada predložila je danas porezne olakšice koje će tvrtke, mali i srednji poduzetnici te obrtnici moći ostvarivati za ulaganja u istraživanje i
razvoj. Te se porezne olakšice uređuju prijedlozima izmjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak koje je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru. Ministar financija Mato Crkvenac ističe da su predložene olakšice najveće u europskim zemljama a tvrtke i obrtnici mogli bi ih ostvarivati na dobit i dohodak koji ostvare u ovoj godini. Prema predloženim izmjenama uz pravne osobe registrirane za istraživanje i razvoj plaćanja poreza na dobit oslobodile bi se i sve samostalne jedinice, npr. zavodi ili instituti za istraživanje i razvoj u okviru nekih poduzeća. Također se potiče i suradnja gospodarstva i znanstveno istraživačkih subjekata pa bi se olakšice odnosile i na troškove tvrtki za suradnju sa znanstvenim institutima i slično. Uz ulaganja u materijalnu imovinu za istraživanje i razvoj porezna bi se olakšica po novome mogla ostvariti i za ulaganja u nematerijalnu imovinu, kao što su patenti, licence i slično koji se
SJEDNICA VLADE
Hina- Financijski servis
Hrvatska Vlada predložila je danas porezne olakšice koje će tvrtke,
mali i srednji poduzetnici te obrtnici moći ostvarivati za ulaganja
u istraživanje i razvoj.
Te se porezne olakšice uređuju prijedlozima izmjena Zakona o porezu
na dobit i Zakona o porezu na dohodak koje je Vlada s današnje
sjednice uputila u saborsku proceduru.
Ministar financija Mato Crkvenac ističe da su predložene olakšice
najveće u europskim zemljama a tvrtke i obrtnici mogli bi ih
ostvarivati na dobit i dohodak koji ostvare u ovoj godini.
Prema predloženim izmjenama uz pravne osobe registrirane za
istraživanje i razvoj plaćanja poreza na dobit oslobodile bi se i
sve samostalne jedinice, npr. zavodi ili instituti za istraživanje
i razvoj u okviru nekih poduzeća. Također se potiče i suradnja
gospodarstva i znanstveno istraživačkih subjekata pa bi se
olakšice odnosile i na troškove tvrtki za suradnju sa znanstvenim
institutima i slično.
Uz ulaganja u materijalnu imovinu za istraživanje i razvoj porezna
bi se olakšica po novome mogla ostvariti i za ulaganja u
nematerijalnu imovinu, kao što su patenti, licence i slično koji se
koriste za istraživanje i razvoj a porezna bi se osnovica umanjila i
za troškove obrazovanja, školovanja i prekvalifikacije
zaposlenika.
Hrvatska se treba okrenuti znanosti i istraživanju, znanju kako bi
povećala konkurentnost gospodarstva s konkurentnim proizvodima
nastupila na stranim tržištima, kako bi se potaknuo izvoz,
istaknuli su članovi Vlade. Potrebno je, naglašavaju, potaknuti
gospodarstvo da se okrene znanosti a znanstvenike da se okrenu
gospodarstvu i istraživanjima koja se u gospodarstvu mogu
primijeniti.
Premijer Ivica Račan ističe kako je riječ o izuzetno važnim
olakšicama u korist obrazovanja istraživanja i razvoja. Bez
jačanja uloge i većih ulaganja u obrazovanje i znanost nema i ne
može biti bržeg i održivog razvoja ni jedne zemlje pa ni Hrvatske,
kazao je.
Ministar Crkvenac ističe da je teško izračunati koliki će biti
porezni efekti predloženih olakšica, a procjenjuje da će to biti
najmanje 200 milijuna kuna. No i Crkvenac i drugi ministri ističu da
će se to višestruko vratiti kroz pozitivne efekte tih mjera na
gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti, izvoza i kroz novo
zapošljavanje.
Uvođenje doživotnog, umjesto dugotrajnog zatvora te produljenje
rokova zastare, neke su novosti, koje se predlažu konačnim
izmjenama Kaznenog zakona, a koje je Vlada s današnje sjednice
uputila Saboru.
Između dva saborska čitanja predloženog zakona, predlagatelj je
odustao od inkriminacije kojom se štitio ugled Predsjednika
države.
Ministrica pravosuđa Ingrid-Antičević Marinović, odbacila je
prigovore iz javnosti, da je predloženi zakon drakonski, odnosno
zakon koji pojačava represiju.
Značajne izmjene predviđene su na području gospodarskih kaznenih
djela, a potpredsjednik Vlade Slavko Linić pozdravio je bitno
povećanje kazni za takva djela. Za "iskorjenjivanje zla" treba
primjenjivati najviše, a ne najniže propisane kazne, rekao je.