SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE HINA - Financijski servis Mjere iz Vladina programa poticanja zapošljavanja pokazale su se izrazito uspješnima, boljima nego u drugim zemljama sa sličnim mjerama, ustvrdio je ministar rada Davorko Vidović na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o provedbi mjera zapošljavanja od ožujka prošle do ožujka ove godine. Vladinim je mjerama, kazao je ministar, bilo planirano zaposliti 17.948 osoba, a zaposleno ih je 20.132 ili 12,2 posto više. Zahvaljujući poticajnim mjerama zapošljavano je 55 osoba na dan, naveo je Vidović. Program poticanja zapošljavanja Vlada je počela u ožujku 2002., kad je registrirana nezaposlenost dosegnula svoj vrhunac s brojkom od 415.352 nezaposlena. Potkraj 2002. njihov je broj bio za 7,3 posto manji nego u istom razdoblju 2001. Pad nezaposlenosti nastavlja se i ove godine, a od prošle godine prvi put u 15 godina nezaposlenost se kontinuirano smanjuje, a zaposlenost se blago, no ne i dovoljno, povećava. Važnijim od tih podataka ministar financija Mato Crkvenac drži činjenicu da je stvorena trajna osnova za dugoročno smanjenje broja nezaposlenih. Članovi Vlade upozoravaju međutim na neprihvatljivu činjenicu da unatoč velikom broju nezaposlenih Hrvatskoj nedostaju radnici u graditeljstvu i brodogradnji zbog čega se rješenje mora tražiti u uvozu radne snage. Tomu, ocijenili su, pridonosi loša pokretljivost radne snage, ali i činjenica da na zavodima ima ljudi čija znanja tržište uopće ne traži. Na promjene u strukturi zapošljavanja upozorio je i potpredsjednik Vlade Goran Granić. U tri je godine, naveo je, zavodima za zapošljavanje prošlo gotovo 800 tisuća ljudi. Na Zavod se prijavila 791 tisuća nezaposlnih, od toga prvi put 207 tisuća, 584 tisuće onih koji je posao izgubilo. Istodobno je 472 tisuće dobilo posao, a oko 321 tisuću otišlo je sa Zavoda bilo zbog umirovljenja, dobivanja drugog posla i sl. Sve to pokazuje da gospodarski rezultati mijenjaju strukturu zapošljavanja, rekao je Granić. Vlada je osim izvješća o provedbi programa zapošljavanja prihvatila i nekoliko zaključaka, među kojima je i zaključak kojim se u Zavodu najavljuje zapošljavanje 29 pripravnika, nositelja vaučera. Državu bi to stajalo 1,9 milijuna kuna na godinu. Financijske mjere kojima će Vlada pomoći brodogradnju "teške su" 915 milijuna kuna, a riječ je o državnim jamstvima koja će se dati za dugoročne kredite za restrukturiranje starijih dugova brodogradilišta, te jamstvima za kredite za tehnološku obnovu i otpremnine radnicima. Vlada je danas analizira stanje u brodogradnji i prihvatila financijske mjere kojima će pomoći brodogradnji. Unatoč poduzetim mjerama (iz kolovoza prošle godine) stanje u brodogradnji još nije zadovoljavajuće iako je njihovo tekuće poslovanje nešto bolje, kazao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Dobit u poslovanju u prošloj su godini ostvarila dva brodogradilišta - pulski "Uljanik" koji je vlastitom proizvodnjom ostvario 27 milijuna kuna dobiti, te "Brodosplit" koji, nakon što je država preuzela njegove dugove, bilježi dobit od pet milijuna kuna. Ostala tri brodogradilišta - riječki "3. maj", "Brodotrogir" i "Kraljevica" posluju s gubitkom koji za prošlu godinu iznosi ukupno oko 300 milijuna kuna. Vladine financijske mjere usmjerene su ka četiri brodogradilišta, a od ukupno 915 milijuna kuna jamstava za kredite na "3. maj" se odnosi gotovo polovica iznosila - 447,8 milijuna kuna, na "Brodosplit" 244,6 milijuna kuna, "Brodotrogir" gotovo 174 milijuna, te "Kraljevicu" 49 milijuna kuna. Nakon sanacije prošle godine, te današnjih mjera planirani su pozitivni rezultati brodogradilišta u ovoj godini. Svi rezultati planirani su uz državne subvencije od deset posto bez kojih ni jedno brodogradilište ne bi moglo ostvarivati pozitivne rezultate, kazao je Jurčić. Za loše stanje u brodogradnji prozvao je neučinkovite uprave i nadzorne odbore. Uprave nisu adekvatno organizirale poslovanje i smanjile troškove, nadzorni odbor još uvijek na potreban način ne provode nadzor, posebice, kada je riječ o organizacijskom restrukturiranju, brodogradilišta umjesto da rade više istih brodova u seriji često rade više različitih vrsta brodova, kazao je Jurčić. No, podsjetio je da je brodogradnja izuzetno značajna gospodarska grana koja u ukupnom robnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko deset posto. U ovoj godini brodogradilišta trebaju isporučiti 20 brodova. Planirana je vrijednost tih isporuka 586 milijuna dolara, efekt na gospodarstvo je oko 1,15 milijardi dolara u drugim proizvodnjama. Brodogradnja direktno zapošljava 12 tisuća ljudi, pet tisuća u kooperantskim tvrtkama, a kroz domaću proizvodnju za brodogradnju je vezano oko 30 tisuća zaposlenih. Vlada je danas podržala sklapanje ugovora o jamstvu za projekt obnove riječkog prometnog pravca između Hrvatske i Svjetske banke. Taj je projekt ukupno vrijedan 264,6 milijuna dolara a zajmovima Svjetske banke financirao bi se u iznosu od 155 milijuna dolara. Vlada je dala suglasnost na visinu cestarina na dionicama autoceste Bosiljevo-Split-Šestanovac. Cestarina će se naplaćivati od 1. srpnja a na dionici Bosiljevo-Mala Kapela iznosit će 10 do 40 kuna, ovisno o kategoriji vozila, a na dionici Gornja Ploča-Zadar II iznosit će 20 do 80 kuna. U saborsku je proceduru upućen prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je nakon kraće polemike između ministra znanosti Gvozdena Flege i potpredsjednika Gorana Granića Vlada podržala većinom glasova. Prijedlog, kaže Flego, predviđa funkcionalnu integriranost sveučilišta čime se financijski i pravni promet u cijelosti prenosi na sveučilišta, umjesto na fakultete. Također ubuduće bi se financirali programi, umjesto dosadašnjeg sistema glavarina. No, potpredsjednik Granić kaže da Libra nije zadovoljna prijedlogom u pojedinim segmentima a riječ je o institucionalno- organizacijskim stvarima. Najavio je da neće glasovati za prijedlog te da će se uključiti u raspravu kako bi se dobio kvalitetan konačan prijedlog zakona kojega bi trebalo usvojiti do konca ove školske godine.