ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve križnog puta bit će obilježen sutra svečanom misom i polaganjem vijenaca na mjestu tragedije, Bleiburškom polju u Austriji.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve
križnog puta bit će obilježen sutra svečanom misom i polaganjem
vijenaca na mjestu tragedije, Bleiburškom polju u Austriji.#L#
Svečanu misu predvodit će predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije dubrovački biskup Želimir Puljić.
U ime Hrvatskog sabora vijenac će položiti i zapaliliti svijeće
potpredsjednici Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec te glavna
tajnica Sabora Danica Orčić, priopćeno je iz Sabora.
Vijenac će položiti i potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić.
Počast žrtvama odat će i izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne
i Hercegovine.
Prethodno, potpredsjednik Sabora Jalšovec položit će vijenac za
žrtve poraća na groblju Dobrova kod Maribora.
Misu će u 12 sati izravno prenositi Hrvatska televizija, a zbog
zanimanja građana osiguran je besplatan autobusni prijevoz s
polaskom u 4,50 sati ispred zagrebačke katedrale.
Vlada je prije nekoliko dana (8. svibnja) zaključila da će
pokrenuti postupak kupnje zemljišta na Bleiburškom polju za
uređenje spomen-područja bleiburškim žrtvama.
Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata u svibnju 1945.
Veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe
NDH) i mnogi civili početkom svibnja 1945. počeli su se povlačiti
prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama.
Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom
ih je zaustavila britanska vojska, a zatim su ih okružile
partizanske jedinice te nakon nekog vremena i navodnog roka za
predaju na njih otvorile vatru.
Hrvatska enciklopedija (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) se poziva na
izvješće jugoslavenskih jedinica prema kojima se 15. i 16. svibnja
1945. pokraj Bleiburga predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika bez
civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda, Maribora i
drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava
navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj preživjelih
poveden je na duge "marševe smrti" poznate kao "križni put", a oni
koji su ih preživjeli, odvedeni su u logore.
Neki su se hrvatski vojnici i civili s Bleiburškog polja uspjeli
probiti i pobjeći dalje u Austriju.
(Hina) iluc/sšh sšh