ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Centar za ženske studije obilježili su danas Dan hrvatske knjige predavanjima i razgovorom o "Ženskoj književnosti u hrvatskoj književnosti nekad i danas".
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Nacionalna i sveučilišna knjižnica i
Centar za ženske studije obilježili su danas Dan hrvatske knjige
predavanjima i razgovorom o "Ženskoj književnosti u hrvatskoj
književnosti nekad i danas".#L#
Književna povjesničarka i pjesnikinja Dunja Detoni-Dujmić
podsjetila je da su žene kroz stoljeća vrlo teško i dugo stjecale
svoj ugled u književnosti, a njihovi su rukopisi često ostajali
neprevedeni, bez autorstva i neobjavljeni.
Važniju ulogu kod nas su dobile 40-ih godina 19. stoljeća, tijekom
narodnog preporoda, ali i tada uglavnom kao književni mecene,
kritičarke i "dobre građanske čitateljice".
Istaknuta imena hrvatske književnosti, Marija Jurić-Zagorka i
Ivana Brlić-Mažuranić, nešto kasnije postigle su vrhunac u svom
žanru, podsjeća Detoni-Dujmić, a tijekom prošloga stoljeća pojavio
se i niz drugih književnica koje su pobudile zanimanje za ženski
građanski identitet, zastupale ženski feministički pokret i
ukazivale na socijalne, ideološke i probleme među spolovima.
Među značajnijima su Jagoda Truhelka, Sida Košutić, Vesna Parun,
ali i brojne druge književnice manje poznate u javnosti.
Dubravka Oraić-Tolić navodi kako je feministički pokret 70-ih
godina prošlog stoljeća došao do šokantnog uvida da je književnost,
za koju se vjerovalo da je spolno neutralna, zapravao bila muška.
U njoj su dominirali muški likovi, a ženski, ako bi se i pojavili,
bili bi u funkciji muškarca ili završavali tragično, poput
Tolstojeve Ane Karenjine ili Šimunovićeve djevojčice Srne, rekla
je.
Anglistica i feministička kritičarka književnosti Tatjana Jukić
rekla je da se krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća
pojavio novi val osviještene ženske književnosti čije su glavne
nositeljice Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić.
"Riječ je o napisima baziranima na nestabilnoj granici između
autobiografije i romana, a u tom se okviru nastavljaju i ženska
djela 90-ih", rekla je Jukić.
Ona ističe da su djela Slavenke Drakulić i Dubravke Ugrešić, ženska
proza devedesetih, jedino po čemu zapadnoeuropski i američki
akademski krugovi prepoznaju suvremenu hrvatsku književnost.
Uz današnji razgovor priređena je i izložba s povijesnim presjekom
hrvatske ženske književnosti, od radova Jagode Truhelke i Side
Košutić, preko Dunje Robić, Sunčane Škrinjarić, Nade Iveljić, pa do
suvremenih radova Sanje Pilić, Julijane Matanović i drugih.
(Hina) ntk mc