ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu Robert Badinter ocijenio je večeras da Europa mora težiti većem stupnju institucionalnog jedinstva jer nije posrijedi samo zajednički gospodarski prostor nego i
zajedničke vrijednosti i zemlje zajedničke kulturne sudbine.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu
Robert Badinter ocijenio je večeras da Europa mora težiti većem
stupnju institucionalnog jedinstva jer nije posrijedi samo
zajednički gospodarski prostor nego i zajedničke vrijednosti i
zemlje zajedničke kulturne sudbine.#L#
Istaknuo je da Europa treba biti jaka i jedinstvena. Na predavanju o
europskoj ustavnoj budućnosti, koje je održao na Sveučilištu u
povodu stjecanja počasnog naslova, Badinter je kazao da europski
građani osim predsjednika država na tv moraju vidjeti i
predsjednika Europske unije, karizmatsku osobu koja je osvjedočena
na europskom jedinstvu.
"Što je Unija koja nije utjelovljena u nekome? Građani je ne
doživljaju kao nešto važno", rekao je Badinter, dugogodišnji
profesor prava, odvjetnik, političar i dramski pisac.
Europa danas treba ideju ustavnog domoljublja poput poratne
Njemačke, treba moralni autoritet. Previše su optimistični oni
koji misle da su otrovi koji su doveli do rata u Europi nestali,
kazao je.
Vidjet ćemo kako će završiti političke igre oko ustava. Ustav je
stroj u lijepom smislu stroja iz 19. stoljeća: kao sat koje je dugo i
predano radio i tek tada je postao dobar.
Takav ustav je ugađanje (mjere), ali u diplomatskim je pregovorima
previše ustupaka, pa bi umjesto dobra stroja mogla nastati
nebulozna konstrukcija.
Europa je u teškoj fazi jer od početnih šest zemlja treba prerasti u
zajednicu 25 zemalja i tome treba prilagoditi ustanove, što izaziva
mimoilaženja.
"U lipnju trebamo predati nacrt ustava da ga države razmotre.
Iskreno kažem: bit će prihvaćen ili ga neće biti", kazao je
Badinter.
Dodao je da su do sada u izradbi ustava uspješno prijeđene dvije od
triju dionica (pred)nacrta. Utvrđene su temeljne vrijednosti
ustava i pravna država kao jamac osnovnih ljudskih prava. U trećem
dijelu, koji se odnosi na zajedničke ustanove, javljaju se suprotna
stajališta.
Komunalisti traže jače jedinstvo i čvršću Europsku uniju, a
suverenisti jače samostalne države.
Važno je da zajednica ima više ovlasti; oni koji su protiv jaka i
jedinstvena EU-a klijenti su ili - bit ću još otvoreniji - vazali
Amerike, zaključio je Badinter.
(Hina) iluc mć