ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Francuski pravnik, znanstvenik i političar Robert Badinter primio je danas titulu počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu za znatan prinos pravnoj znanosti, zaštiti ljudskih prava i pomoć u ostvarenju
temeljnih prava hrvatskog naroda i državljana Hrvatske.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Francuski pravnik, znanstvenik i
političar Robert Badinter primio je danas titulu počasnog doktora
Sveučilišta u Zagrebu za znatan prinos pravnoj znanosti, zaštiti
ljudskih prava i pomoć u ostvarenju temeljnih prava hrvatskog
naroda i državljana Hrvatske.#L#
Badintera je danas primio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a
navečer će na Sveučilištu održati predavanje.
Senator Francuske skupštine, borac protiv smrtne kazne, bivši
odvjetnik, sveučilišni profesor i predsjednik Arbitražne komisije
Europske zajednice zahvalio je nakon uručenja počasnog doktorata
Senatu Sveučilišta i izjavio da je odluka Arbitražne komisije bila
izraz međunarodnog prava te da se autori nisu vodili političkim
razmatranjima ili nacionalnim interesom.
Ona u meni ostavlja stanovitu melankoliju jer, u to bolno razdoblje
za vašu zemlju i regiju, svjedoči o neuspjehu mira, rekao je
Badinter. Mi pravnici ne možemo zamisliti drugu vrstu sučeljavanja
od onoga na temelju aragumenata - sukobi se moraju riješti mirnim
putem, dodao je.
Preklinjali smo političare država bivše Jugoslavije da prestanu
pribjegavati sili, rekao je i napomenuo da je Europska unija nudila
znatna sredstva za napredak i poboljšanje života građana, te sve
administrativno, pravno i financijsko znanje i iskustvo, ali su
želja za osvajenjem, nacionalizam, zlopamćenja i mržnja već bili
odnijeli pobjedu nad lucidnošću i razumom.
Sve razmirice Hrvatske još nisu riješene, ali ona je suverena
zemlja čija je budućnost u Europskoj uniji, orginalnoj tvorevini
čiji pravni temelji prethode njezinu suverenitetu, rekao je.
Europski pravni prostor za ljudska prava nametnut je vladama,
parlamentima i sudovima europskih zemalja i njegova je potka više
plod rada pravnika nego politčara, izjavio je Badinter i dodao da je
taj temeljni rad pravnika najmanje zamijećeni oblik europske
izgradnje.
Prethodno, slavljenika je pozdravila rektorica Sveučilišta u
Zagrebu Helena Jasna Mencer i zahvalila mu na svemu "što je učinio
za našu domovinu Hrvatsku", u kojoj "cijelu povijest Hrvati žive na
turbulentnoj granicu dvaju svjetova" i u kojoj su bez prava na
vlastitu državu uspjeli očuvati svoj jezik, kulturu i identitet.
U dobro pripremljenom svečanom protokolu, kojim su dominirale crne
toge članova Senata i prigodni napjevi zbora Muzičke akademije,
posebno su naglašene zasluge Robert Badintera za ukidanje smrtne
kazne u Francuskoj skupštini 1982.
Badinter (1928.) 89. je počasni doktor Zagrebačkog sveučilišta.
Prva takva zasluga iskazana je Tadiji Smičiklasu, a uz njega i
brojnim drugima, kao što su Eugen Habsburški (1915.), Tomaš Masaryk
(1920.), Nikola Tesla (1926.), Dragutin Gorjanović Kramberger
(1927.), Lavoslav Ružička (1940.), Mislav Demerac (1960.), Josip
Broz, Ernst Bloch, W. K. Heisenberg i Georgy Lukacs (1969.), Herni
Lefebvre (1976.), Vladimir Bakarić (1977.), Jakov Blažević
(1981.), Linus Pauling (1988.), Alois Mock (1993.), Suleyman
Demirel (1997.) i Margareth Thatcher (1998.).
(Hina) iluc mc