ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Robert Badinter, senator Francuske skupštine i negdašnji predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice, primit će sutra na svečanosti u Sveučilištu u Zagrebu počasni doktorat toga najvećega i
najstarijega hrvatskog sveučilišta.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Robert Badinter, senator Francuske
skupštine i negdašnji predsjednik Arbitražne komisije Europske
zajednice, primit će sutra na svečanosti u Sveučilištu u Zagrebu
počasni doktorat toga najvećega i najstarijega hrvatskog
sveučilišta.#L#
Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 11. ožujka 2003. donio je
odluku da se počasni doktorat dodijeli Badinteru za golem prinos
borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava te
zato što je takvim djelovanjem posebice pomogao Hrvatskoj u
njezinoj pravno utemeljenoj borbi za samostalnost u obrani od
velikosrpskih presizanja i opravdanu nastojanju za međunarodno
priznanje.
Svečanošću na zagrebačkome Sveučilištu bit će tako "okrunjena"
inicijativa skupine sveučilišnih nastavnika ustavnoga prava
Pravnoga fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na
temelju koje je Senat zagrebačkoga Sveučilišta imenovao u
studenome prošle godine Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga
kojemu je na čelu bio redoviti profesor Pravnoga fakulteta Željko
Horvatić.
Kao predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice Robert
Badinter je u jeku napada na Hrvatsku izjavio 26. rujna 1991. da se
iz jugoslavenske krize može izići jedino pravno. Objasnio je da
"uporaba sile mora biti u cijelosti odbačena" te da "ostaje pravni,
što znači diplomatski put, pregovori i sporazumi svih strana, koji
je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice".
Arbitražna komisija Europske zajednice donijela je pak u studenome
1991. Mišljenje br. 1 da je SFRJ u procesu raspada, a u Mišljenju br.
3 od 11. siječnja 1992. istaknula je da raspadom SFRJ, u nedostatku
drukčijega sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih
republika, republičke granice automatski postaju međunarodne
granice zaštićene međunarodnim pravom.
Po mišljenju Komisije ta transformacija proizlazila je izravno iz
primjene načela "uti possidetis", općega načela povezana sa
stjecanjem nezavisnosti. Potvrda primjene toga načela i u slučaju
raspada jugoslavenske federacije bila je znatna potpora Hrvatskoj
u okolnostima okupacije dijela njezina teritorija i
međunarodnopravna potvrda da unatoč teritorijalnim osvajanjima i
okupaciji može čuvati svoju teritorijalnu cjelovitost.
Robert Badinter rođen je 1928. Nakon stjecanja diplome na
Filozofskome fakultetu (Sorbonne, 1947.) i diplome Pravnoga
fakulteta (1948.) magistrirao je na Sveučilištu Columbiji u SAD-u,
a nakon doktorata pravnih znanosti usporedno je i uspješno radio
kao sveučilišni profesor i odvjetnik.
Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta, a napisao je i
desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnoga prava, političke
teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i
stručnih članaka u časopisima i tisku.
Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je
godinu dana prije toga predložio Robert Badinter, tada na dužnosti
ministra pravosuđa na koju ga je 1981. imenovao tadašnji francuski
predsjednik Francois Mitterand.
(Hina) ip mc