ZAGREB, 15. travnja (Hina) - U organizaciji Odsjeka za jezikoslovlje Matice hrvatske danas je u Zagrebu održan okrugli stol "Hrvatski jezik danas".
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - U organizaciji Odsjeka za
jezikoslovlje Matice hrvatske danas je u Zagrebu održan okrugli
stol "Hrvatski jezik danas". #L#
Alemko Gluhak, voditelje razgovora, u uvodnom je dijelu govorio o
jeziku u medijima te je upozorio na "gramatičke udarce" što ih danas
doživljava jezik u javnim glasilima, koja su jedno od najvažnijih
sredstava komuniciranja.
Posebno se osvrnuo na štetan utjecaj engleskog jezika rekavši kako
zbog prevelikog utjecaja tog jezika naši ljudi "ne poznaju ni prave
nazive hrvatskih slova".
To je potkrijepio primjerom PTSP-a, toliko rabljenog naziva u
posljednjih desetak godina. Upozorio je i na nepoznavanje jezika
"po zvučnosti" što drži elementarnim neznanjem.
Na primjeru naziva Republika Hrvatska, rekao je kako se često
izostavlja riječ Republika koja znači javna stvar, a koristi se
često pojam nacionalno koji se ne odnosi samo na narod nego se taj
pojam odnosi na sve i svašta.
Akademik Stjepan Babić postavio je nekoliko teza po kojima
profesori hrvatskog jezika ne smiju imati lektore do toga da se
umjetnički tekst ne smije lektorirati.
Smatra također da prevoditelji na hrvatski jezik ne smiju imati
lektora, a to isto vrijedi za novinare i publiciste.
Babić drži da se pismenost ne može postići lektoriranjem zato što
lektori mogu lektorirati samo pisani jezik, a danas je javni jezik u
jednakoj mjeri i govorni jezik koji nije dostupan lektorskim
zahvatima.
Tim Babićevim postavkama suprotstavio se Mihovil Dulčić rekavši da
su lektori neophodno potrebni na radiju i televiziji jer se
zahvaljujući njima uspijeva koliko-toliko održati razina jezične
kulture.
U određivanju jezične kulture najvažniji su školstvo i novinstvo,
smatra Dulčić. On je upozorio da do jezične kaotičnost dolazi zbog
toga što nemamo valjanog pravopisa.
Akademik Dalibor Brozović upozorio je na loš jezik televizije kao
jednog od najutjecajnijih medija.
Po njegovim riječima do takvog lošeg jezičnog stanja dovelo je
prije svega to što su u Hrvatskoj, kako je rekao, objavljivani stari
pisci da ih se jezično nije osuvremenjivalo. Dugo smo robovali
istočnoj, srpskoj politici i pogrešno smo lektorirali djela
hrvatskih pisaca iz XIX. stoljeća, po Karadžićevu načelu, dodao
je.
Posebno je upozorio na nasilje u hrvatskom jeziku koje smo
doživjeli 70-ih godina prošloga stoljeća, zbog poznatih političkih
razloga. To nasilje, dodao je, traje i danas zbog toga što se mnogi
ne odriču komoditeta u jeziku. Po njegovim riječima, što se
Hrvatskoj dogodilo 70-ih nije se dogodilo niti jednoj drugoj državi
u Europi.
"Na današnju jezičnu situaciju kod nas utječe i to što smo zemlja u
tranziciji. Imamo primjer Hrvata doseljenih iz Vojvodine koji
govore srpski ili Hrvati iz Bosne koji su također zadržali dosta
srpskog u jeziku", rekao je Brozović, koji također drži poraznim
utjecaj engleskog jezika koji poništava našu vezanost uz
sredozemnu i srednjoeuropsku jezičnu kulturu te našu slavensku
jezičnu pripadnost.
(Hina) ta mc