ZAGREB/PARIZ, 6. travnja (Hina) - Svake godine u svijetu izumire trideset jezika, pa se UNESCO-vi stručnjaci boje da bi se jezikoslovlje koncem stoljeća moglo baviti samo proučavanjem mrtvih jezika.
ZAGREB/PARIZ, 6. travnja (Hina) - Svake godine u svijetu izumire
trideset jezika, pa se UNESCO-vi stručnjaci boje da bi se
jezikoslovlje koncem stoljeća moglo baviti samo proučavanjem
mrtvih jezika. #L#
Da bi utvrdila kako usporiti to siromašenje svjetske jezične
baštine UN-ova agencija za znanost, kulturu i školstvo ovlastila je
skupinu lingvista i stručnjaka koji su joj 25. ožujka dali
preporuke za provedbu budućih planova djelovanja na tom području,
piše "Le Monde".
UNESCO mora što prije reagirati, kaže Munir Buchenaki, zamjenik
glavnog direktora za kulturu u UNESCO-u i "stvoriti financijski i
upravni sustav koji će omogućiti prikupljanje i arhiviranje
dokumentacije o jezicima koje govori tek mali broj govornika".
Dokumentacijski je rad bitan jer "ako nestanu, većina ugroženih
jezika neće ostaviti nikakav trag".
No UNESCO ne smije biti jezikoslovni muzej, nego mora, misle
stručnjaci, poticati nastavu na više jezika i promicati predaju
manjinskih jezika među naraštajima, što je uvjet za njihovo
preživljavanje.
Odbijanje prenošenja jezika na djecu uglavnom je povezano s
"vanjskim razlozima", kaže Colette Grinevald, istraživačica u
Dinamičnom jezičnom laboratoriju i članica UNESCO-ve stručne
skupine. "Društvo je uvjerilo ljude da je predaja jezika s
roditelja na djecu zapreka njihovoj integraciji, dodaje gđa
Grinevald. Tako djeca nauče iskrivljen glavni jezik i ostaju na
rubu društva. Odgovor je višejezičnost: djeca moraju izgraditi
jezični identitet na temelju jezika svojih roditelja koji će
savršeno svladati, a onda moraju naučiti jezik koji govori
većina".
U zemljama nastalim dekolonizacijom, izgradnja nacionalnog
identiteta temeljila se na zajedničkom jeziku, premda je to
ugrožavalo jezičnu i kulturnu baštinu.
U Europi, UNESCO upozorava na mogući nestanak baskijskog,
bretonskog, korzičkog, gaelskog, lombardskog i laponskog jezika,
primjerice.
Američki kontinent (gotovo tisuću jezika nastalih iz oko 150
porodica) i afrički (dvije tisuće jezika iz dvadesetak porodica)
još su najbogatija, ali i najugroženija jezična središta.
U nekim se zemljama u zadnje vrijeme pridaje veća pozornost
tradicionalnim jezicima, primjerice u Gvatemali postoji veliko
zanimanje za jezike Maya te se od početka devedesetih godina 20.
stoljeća radi na njihovu dokumentiranju i modernizaciji. Slično je
bilo s hebrejskim koji je doživio preporod u 20. stoljeću, pošto je
gotovo 2.300 godina bio ograničen samo na vjerski obred.
(Hina) vrad dgk