ZAGREB/LONDON, 13. travnja (Hina) - Kanadska spisateljica Margaret Atwood osjećala je poseban užitak gledajući svoj roman "Sluškinjina priča" pretvoren u operu, javlja ovih dana BBC.
ZAGREB/LONDON, 13. travnja (Hina) - Kanadska spisateljica Margaret
Atwood osjećala je poseban užitak gledajući svoj roman
"Sluškinjina priča" pretvoren u operu, javlja ovih dana BBC. #L#
Djelo se trenutno prikazuje u kazalištu English National Opera,
gdje se nadaju da će biti veliki hit. Radnja se zbiva u društvu
budućnosti u Americi nakon nuklearnog rata, gdje su kršćanski
fundamentalisti došli na vlast.
"Opera je forma koja se prepušta unutarnjem monologu na način koji
nije prisutan na filmu", rekla je Atwood. "Ova opera tu mogućnost
koristi briljantno".
Rekla je da je to bio ključ za očuvanje važnih tema iz knjige, gdje
je puno toga temeljeno na stvarnim totalitarnim režimima.
"Imala sam u glavi mnoge ŠrežimeĆ, a imali smo ih mnoštvo kroz
povijest", rekla je ona. "Na primjer, biološke supruge - tj. imati
više od jedne žene koje vam rađaju djecu - Hitler je to radio. Krađa
tuđe djece i njihovo odgajanje kao vlastite u svojoj kući činio je
ne samo Hitler, nego i argentinski generali. U Rumunjskoj su radili
prisilne porode".
Danski skladatelj Poul Ruders, koji je prvi došao na ideju
stvaranja opere po bestseleru iz 1985., rekao je da nikad nije vidio
nešto što bi bilo tako savršeno prikladno za adaptaciju.
"Nisam bio niti na pola čitanja kad mi je sinulo da mi je u rukama
vjerojatno djelo iznimno prikladno za operu", rekao je Ruders. "Ima
puno procesija, javnih smaknuća, ljubavi, nade, izdaje, seksa,
nasilja, što god poželite - sve ono što bi se trebalo naći u jednoj
operi".
Redateljica opere, Phyllida Lloyd, ispričala je da, iako je knjiga
stara gotovo 20 godina, sada ima veći odjek nego ikada.
"Ova opera ne može biti aktualnija", rekla je ona. Dodala je da je za
vrijeme prve produkcije u Kopenhagenu prije dvije godine, prije
izvedbe prikazan kratki film u kojem se detaljno prikazuju fiktivni
događaji u Americi koji su doveli do stanja stvari prikazanog u
romanu. Snimka je sadržavala lažne snimke bombardiranja Kipa
slobode i Bijele kuće. "Sada gledamo snimku i mislimo 'Moj Bože,
kako je ovo jezovito'", rekla je ona.
Dodala je međutim da, iako je knjiga uglavnom vizija budućnosti iz
noćne more, još uvijek postoji tračak nade za koji se nada da će ga
publika uočiti.
"Ono što prikazujemo u ovom svijetu zone sumraka je da domaćinstvo u
kojem se čini da se svi ponašaju poput hladnih robota, nije baš
onakvo kakvim se čini", naglasila je ona. "Zapravo u tim robotima
kucaju srca puna požude, panike i humora".
(Hina) pgo bnš