IČIĆI, 10. travnja (Hina) - Cijene usluga u hrvatskim marinama ove će turističke sezone biti veće za 6 do 25 posto, odnosno u najvećem dijelu oko 15 posto. Istodobno se planira povećanje fizičkog prometa, po pojedinim marinama, od 3
do 20 posto te financijskog prometa za 1,5 do 20 posto, kazao je danas na sjednici Grupacije marina Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivan Soža.
IČIĆI, 10. travnja (Hina) - Cijene usluga u hrvatskim marinama ove
će turističke sezone biti veće za 6 do 25 posto, odnosno u najvećem
dijelu oko 15 posto. Istodobno se planira povećanje fizičkog
prometa, po pojedinim marinama, od 3 do 20 posto te financijskog
prometa za 1,5 do 20 posto, kazao je danas na sjednici Grupacije
marina Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivan Soža.#L#
Za pripremu sezone izdvojit će se ukupno 74 milijuna kuna, a
kapaciteti će biti veći za oko 700 vezova i 350 kopnenih mjesta za
plovila.
U 74 hrvatske luke i marine s 13.878 vezova krajem 2002. bilo je
stacionirano 11.174 plovila ili 1,6 posto više nego 2001, od kojih
više od 91 posto koristi vez u moru. Broj plovila u tranzitu u 2002.
u lukama nautičkog turizma iznosio je 170,7 tisuća, što je 5,8 posto
više nego u godini prije. Ostvaren je ukupni prihod od 228,2
milijuna kuna ili 16,6 posto više nego 2001. Najviše je bilo
austrijskih, njemačkih i hrvatskih plovila.
Govoreći o privremenom uvoza plovila pod stranom zastavom direktor
ACI-ja Nikša Marušić je kazao da je taj postupak previše složen.
Marine moraju carinarnicama podnijeti zahtjev za čuvanje takvog
plovila, a ako vlasnik plovila ne plati carinu taj je dug obvezna
nadoknaditi marina. Naveo je primjer splitske ACI-jeve marine koja
mora platiti 1,3 milijuna kuna carine radi nestanka jednog plovila.
Prema propisima marine pri svakom isplovljavanju plovila moraju
podnijeti zahtjev za prestanak skladištenja, a pri uplovljavanju
zahtjev za njegovo skladištenje. U marinama, pak, smatraju da svako
uplovljavanje i isplovljavanje nije moguće pratiti carinskom
dokumentacijom i upravnim pristojbama.
Tonka Jokić iz središnjeg ureda Carinske uprave kazala je da su
nakon nestanka plovila koje je pod carinskim nadzorom u marini
carinski dug obvezne nadoknaditi marine. Naglasila je da
privremeni uvoz plovila za fizičke osobe vrijedi 183 dana te da je
vlasnik plovila tada oslobođen plaćanja carine. Ako brod ostane
duže od toga roka marina je dužna obavijestiti carinarnicu. Ako
plovilo ostane u zemlji duže od 183 dana smatra se privremeno
uvezenim za iznajmljivanje i tada je vlasnik obvezan platiti carinu
i kamate za privremeni uvoz. Djelomično rješenje problema bilo bi
da marine zatraže status skladišta A vrste. Tada marina mora
odgovarati za plovilo koji se tretira kao da je vraćeno u
inozemstvo, a plaća se samo pristojba za vrijeme korištenja.
Dodala je da će Carinska uprava pojačati nadzor uvoza dodatne
brodske opreme i rezervnih dijelova kako bi spriječila da se njima
trguje.
Predstavnici marina, HGK-e i carinske uprave zaključili su da će o
tzv. carinskom dugu ponovno raspraviti na sastanku u Zagrebu.
Soža je podsjetio da se Udruženje nautičkog turizma očitovalo na
nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Udruženje smatra da tim zakonom treba osigurati sustav upravljanja
i koncesija koji će privući ulagače, osigurati njihova ulaganja i
omogućiti im hipoteku na nekretnine. K tome, traže da se pojam luke
i luke posebne namjene detaljno odredi.
(Hina) hšup ds