BANJA LUKA, 7. travnja (Hina) - Nakon deset godina od rušenja poznate Ferhad-pašine džamije u Banja Luci, prošlog je tjedna napokon predstavljen projekat njezine obnove, koja bi trebala trajati četiri godine i stajati 12 milijuna
konvertibilnih maraka.
BANJA LUKA, 7. travnja (Hina) - Nakon deset godina od rušenja
poznate Ferhad-pašine džamije u Banja Luci, prošlog je tjedna
napokon predstavljen projekat njezine obnove, koja bi trebala
trajati četiri godine i stajati 12 milijuna konvertibilnih maraka.
#L#
Unatoč činjenici da je Banja Luka tijekom rata u BiH bila daleko od
bojišnice, nesrpsko stanovništvo i njegovi sakralni objekti bili
su gotovo svakodnevno na meti paravojnih skupina. Do sada je
neosporen podatak da je u razdoblju od 1991. do 1995. godine u ovom
gradu ubijeno oko 2.000 tisuce Bošnjaka i oko 500 Hrvata.
Istodobno (i kontinuirano) na meti organiziranog razaranja bili su
i vjerski objekti. Tako je, tijekom 1993. godine, eksplozivom
porušeno i naknadnim požarima doslovce zbrisano svih 16
banjalučkih džamija, od kojih su Ferhad-pašina i Tefderdar-pašina
kao kulturni spomenici bile na UNESCO-ovom popisu svjetske
baštine.
U istom petogodišnjem razdoblju u Banjaluckoj biskupiji je potpuno
razrušeno 16 župnih crkava, od čega tri u Banja Luci. Istodobno su
uništene i 23 filijalne crkve, šest župnih dvorova sa uredima i dva
samostana - Petrićevac u Banja Luci i samostan u Jajcu. U Banja Luci
su ubijena i dva svećenika i jedna časna sestra. Riječ je o vlč.
Filipu Lukendi, koji je zajedno sa časnom sestrom Cecilijom Grgić
ubijen i zapaljen zajedno sa župnim uredom i crkvom u Presnačama, te
o fra Alojziju Atliji koji je od zlostavljanja preminuo kada je
zapaljen franjevacki samostan Petrićevac. No to su tek dva od osam
svećenika koji su ubijeni u Banjalučkoj biskupiji.
U poslijeratnom razdoblju uglavnom su popravljene crkve sa manjim
oštećenjima, a biskupija je uspjela nanovo sagraditi župne crkve u
Presnačama, Bosanskom Grahovu, Ključu i Sanskom Mostu. Obnovljen
je samostan Petrićevac u Banja Luci i samostan Klanjateljica krvi
Kristove u Bosanskome Aleksandrovcu. Gradnja i obnova filijalnih
crkava je usporena jer ih biskupija obavlja prema materijalnim
mogućnostima. U obnovu se nije uključila Republika Srpska, pa ni
simboličnim iznosom.
Slično je i u Islamskoj zajednici. Gradnja kapitalne Ferhadije još
nije počela, iako nadu uliva javno promoviranje ahitektonsko-
građevinskog projekta. Prema posljednjim saznanjima, skupština
grada Banja Luka izdala je sve potrebne dozvole. Tijekom prošle
godine započeta je gradnja jos nekoliko džamija. Od spomenutih 16,
džamije u banjalučkom naselju Stupnica i Novoselija su pod krovom,
ali se u njima obredi još ne obavljaju. U tijeku je obnova džamije u
naselju Vrbanja, te najstarija džamije u Gornjem Šeheru koju je
podigao Sofi Mehmed-paša (prva polovica 16.st.).
Bošnjake ohrabruje što ove radove, barem za sada, ne narušavaju
incidenti što ukazuje na smanjenu međuetničku napetost. Ovome u
prilog govori i neometano građenje Omerove džamije u naselju Dolac,
koja je gotovo u centru grada. A odnos vlasti je prema obnovi
džamija isti je kao i prema obnovi katoličkih crkava: do sada s te
strane nije priložena niti jedna kovertibilna marka.
(Hina) spod sb