USAID VEĆ PRIPREMA OBNOVU IRAKA

WASHINGTON, 31. ožujka (Hina) - Sjedinjene Države planiraju obnoviti Irak i stvoriti novo demokratsko društvo u toj zemlji u takvim razmjerima da bi to moglo koštati desetine milijardi dolara, piše u ponedjeljak Los Angeles Times.#L# Konačni račun za uskrsnuće Iraka i obnovu njegove infrastrukture mogao bi odgovarati proračunu države veličine Texasa koja ima sličan broj stanovnika kao Irak, 22 milijuna dok Irak ima 24 milijuna. Texas ima godišnji proračun od 57 milijardi dolara. Američka agencija za međunarodni razvitak (USAID) već ima plan obnove Iraka koji među ostalim predviđa: -obnovu, popravak i podizanje na višu razinu više od 3.200 km cesta, 100 mostova i 1.000 km kanala za irigaciju i odvodnju - osposobljavanje jedne bolnice u svakom većem gradu i 100 općih bolnica diljem zemlje - obnovu 6.000 školskih zgrada - obnovu željeznica - popravak 45 gradskih vodovodnih sustava i postavljanje kanalizacijskog sustava - obnovu 10 elektrana USAID priznaje da za sada ima samo 600 milijuna dolara predviđenih za obnovu Iraka i da će dobiti još 2,4 milijarde za humanitarnu pomoć i obnovu iz proračuna za ovu godinu. Američki dužnosnici drže da će najveći dio troškova obnove, koja po veličini sliči jedino Marshallovom planu nakon Drugog svjetskog rata, moći platiti sam Irak iz prihoda od nafte. USAID je već pozvala neke američke tvrtke da se natječu za ugovore građevinske obnove Iraka u vrijednosti od 600 milijuna dolara. Među pozvanima su Bechtel iz San Francisca, Parsons i Fluor iz Californije, Louis Berger iz New Jerseya i Washington Group International iz Idahoa. Strane tvrtke nisu pozvane da se natječu za ove ugovore. Kritičari drže zabrinjavajućim da većina tvrtki koje se natječu imaju jake veze s Republikanskom strankom i administracijom predsjednika Busha, a bile su i izdašni donatori za njegovu predsjedničku kampanju. Posebna je pozornost na tvrtki Halliburton, čiji je bivši glavni direktor sada potpredsjednik Dick Cheney, i na Bechtelu. Halliburton je dobio ugovor za gašenje zapaljenih naftnih izvora 9. ožujka, dva tjedna prije nego je počeo rat u Iraku. (Hina) sl sv