RFE 23. III. ZAŠTO SE HRVATI NE VRAĆAJU U BOSANSKU POSAVINU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 23. III. 2003. Bosanska posavina: zašto se ne vraćaju Hrvati? Prilog Gordane Sandić - Hadžihasanović. Posebni revizor objavio je izvješće o djelovanju bivšeg Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe Federacije BiH i utvrdio da je budžet u 2001. godini oštećen za 14 milijuna i 300 tisuća konvertibilnih maraka. U izvještaju se, između ostalog, navodi da su prednost imala neka preduzeća bez javnih natječaja koja su zatim povjereni posao obavljala na nezakonit način. Prilikom predstavljanja revizorskog izvještaja govorio je i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown koji je primijetio da će se međunarodna donatorska pomoć namijenjena povratnicima smanjiti ove godine. Revizija će negativno djelovati na sredstva pomoći za BiH, te je važno odmah poduzeti mjere da se povrati izgubljena reputacija i da se sredstva, određena za ovu svrhu, mogu uputiti na pravu adresu. * * * O povratku Hrvata u Bosansku posavinu, o tzv. održivom povratku, te o obnovi porušenih kuća razgovaramo s Josipom Jerkovićem, šefom Ureda za prognane i raseljene osobe Županije posavskoj. - S prostora bosanske Posavine izbjeglo je preko 160 tisuća Hrvata. Kažite kako teče njihov povratak, posebice u općine izvan Posavske županije? = Stanje po općinama je vrlo zabrinjavajuće. Podaci potvrđuju kako je najveći broj povratnika zabilježen na području Brčkog, ukupno oko 7.900, od kojih je najviše povratnika Bošnjaka ? 4.600, Hrvata oko 2.000, Srba oko 1.800. U ostale posavske općine najviše se Hrvata vratilo na područje općine Bosanski Šamac - oko dvjesto - ali govorim o stvarnim povratnicima, znači onima koji žive na tim područjima - u Bosanski Brod negdje oko 150, u Derventu oko 150, u Modriču oko stotinjak i Pelagićevo i Vukosavlje oko 150. Znači, to čini ukupan broj oko 2.600 Hrvata. To je jedan od zabrinjavajućih podataka o povratku Hrvata na ove naše prostore bosanske Posavine. - Zbog čega se Hrvati ne vraćaju u svoje prijeratne domove, odnosno koje su glavne prepreke njihova povratka? = Nemaju sigurnosti za život, odnosno nemaju održiv povratak. I evo, svim snagama pokušavamo iznaći mogućnosti, ali to je vrlo teško. Istina je da svi donatori pokušavaju obnavljati kuće manjih oštećenja, rijetkost su oni koji se odluče za kuće šeste kategorije. Ako se neki i odluče, rijetkost je da rade na održivom povratku, znači na omogućavanju življenja na tom prostoru. Stoga su Hrvati usko vezani s Republikom Hrvatskom i tamo iznalaze mogućnost sredstava za život, a moram priznati da veći dio tih sredstava prenose tamo i oni koji žive u BiH. - Nedavno ste zatražili da sva donatorska sredstva budu usmjeravana preko institucija vlasti. Zbog čega? = Vrlo dobro pitanje i hvala vam što ste mi ga uputili. Činjenica je da se do 2000. godine isključivo iz federalnog ministarstva dobivala pomoć, dobivao svoj dio kolača u ovu županiju, koja je tada sagradila stotinu teških objekata, mislim na one šeste kategorije. Ali činjenica je da 2001. i 2002. godine nije postojala nikakva suradnja, ni kontakt, niti traženje lista, odnosno imena korisnika koji bi koristili donaciju Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava. Istina, na ove je prostore dolazila donacija iz federalnog ministarstva, ali je dolazila nekim drugim putovima, nekim drugim uredima, no nije dolazila preko legalno izabranih institucija, niti preko Ureda za raseljene vlade Županije posavske, odnosno preko vlade Županije posavske, niti preko legalnih općinskih institucija ni jedne općine, kao ni načelnika. Ured koji ja vodim traži suradnju, zajednički rad. Traži da sva pomoć, odnosno da onaj naš dio kolača koji nam u Posavini, ovakvoj kakva jeste, pripada, a znamo vrlo dobro kako je razrušena, ide preko legalnih institucija, da se vode evidencije tko su krajnji korisnici donacije, da li su ti korisnici dosad dobivali bilo koji oblik donacije - da imamo to uvezano jer činjenica je da su neki, izgleda, koristili po jednu, dvije, tri ili više donacija i da sredstva nisu odlazila u prave ruke. - U Županiji posavskoj porušeno je 11 tisuća objekata tijekom prošlog rata. Do sada je obnovljeno nešto oko 7 tisuća, dok 4 tisuće čekaju obnovu. Kakvi su vaši planovi za ovu godinu? = Mi bismo bili zadovoljni kad bismo ove godine dvjestotinjak sigurnih objekata, za one istinite i prave povratnike, uspjeli obnoviti ili sagraditi. Za sada je sigurno, po Ministarstvu raseljenih i izbjeglih Fedaracije BiH, po prednacrtu njihovog plana povratka i repatrijacije, da će Županija posavska dobiti 40 objekata, da će prostori koji su u Posavini, a koji su po Daytonu pripali RS-u, a okružuju Županiju posavsku, biti oko pedeset objekata. Na to ćemo i mi pokušati utjecati - da odredimo tko su krajnji korisnici. Ako uspijemo to zaokružiti, bit ćemo vrlo zadovoljni. (RFE)