ZAGREB/LOS ANGELES, 3. ožujka (Hina) - Kemikalije iz plastike za pakiranje hrane i drugih predmeta mogu izazvati teška genetska oštećenja embrija, čak i u količinama kojima su ljudi svakodnevno izloženi, objavili su američki
znanstvenici.
ZAGREB/LOS ANGELES, 3. ožujka (Hina) - Kemikalije iz plastike za
pakiranje hrane i drugih predmeta mogu izazvati teška genetska
oštećenja embrija, čak i u količinama kojima su ljudi svakodnevno
izloženi, objavili su američki znanstvenici. #L#
Stručnjaci sa Sveučilišta u Ohiu utvrdili su laboratorijskim
pokusima da bisfenol A u embrija miševa ometa putove za nizanje
kromosoma, što dovodi do stanja koje je kod ljudi glavni uzročnik
pobačaja i Downova sindroma.
To je prvo istraživanje koje pokazuje da izloženost malim
količinama bisfenola, koji oponaša estrogen, ometa rast embrija,
ubija ih ili dovodi do genetskih anomalija, piše "Los Angeles
Times".
Bisfenol A ili BPA koristi se u proizvodnji čiste tvrde plastike,
uključujući pakiranja za čuvanje i pripremu hrane, kao i u
proizvodnji zubnih plombi. Toksikolozi kažu da se kemikalija luči
iz dječjih bočica ili termosica, osobito ako se peru teškim
deterdžentima. BPA je pronađen i u vodovodnim cijevima. Riječ je o
jednoj od najčešćih industrijskih kemikalija, koje se godišnje
proizvede 900 tona.
Kada je stanica izložena BPA-u, slikovito opisuju znanstvenici,
"to izgleda kao da je netko strojnicom izrešetao kromosom. Stanica
je posve poremećena, a kad se poremete kromosomi, to znači smrt za
embrio", rekao je Frederick von Saal, reproduktivni toksikolog sa
sveučilišta u Missouriju. "Radi se o teškom oštećenju, koje ometa
razvoj stanice iz koje nastaje dijete".
Proizvođači plastike uvjeravaju da male količine BPA ne povećavaju
zdravstvene rizike i odbacuju nedavne studije koje ukazuju na
reproduktivna oštećenja.
Liječnici ističu da je studija bitna, jer su dugo pokušavali
otkriti uzroke kromosomskih defekata, poznatih kao aneuploidije,
odnosno povećanja ili smanjenja broja pojedinih kromosoma.
Procjenjuje se da između 10 i 25 posto oplođenih ljudskih jajašaca
ima povećan ili smanjen broj kromosoma. Većina ih završi pobačajem
u prva tri mjeseca trudnoće, a preostali rezultiraju djecom
oboljelom od Downovog sindroma.
Znanstvenici su utvrdili da količine BPA, koje se smatraju
neškodljivima za ljude, pa čak i manje, uzrokuju oštećenja kod
miševa. "Učinci su veliki i iznenađujući", rekla je voditeljica
studije genetičarka Patricia Hunt. "Zasad ne znamo događa li se
isto i kod ljudi, no uzimajući u obzir teške posljedice za miševe,
nisam sigurna da možemo čekati kako bi utvrdili jesu li ljudi i
miševi jednaki", dodala je.
Budući da se rizik defekta povećava s majčinim godinama,
znanstvenici su dugo mislili da je promjena majčinih hormona
odgovorna za povećan ili smanjen broj kromosoma i genetske
anomalije.
Studija američkih znanstvenika potvrđuje da su anomalije povezane
s hormonima. No, u ovom slučaju uzrokuju ih industrijske kemikalije
koje oponašaju estrogen.
(Hina) bcav dgk