US-IQ-TU-HR-RATOVI-Ratovi-Nac. manjine i etn. zajednice-Politika VOA 31. III. AMERIKA ŽELI SPRIJEČITI 'RAT U RATU' NA SJEVERU IRAKA GLAS AMERIKA - VOA31. III. 2003.Amerika na sjeveru Iraka nastoji spriječiti 'rat u ratu'. Prilog
Stephanie Mann.Borbe se rasplamsavaju u sjevernom Iraku gdje su koalicijske snage, predvođene američkima, bombardirale položaje iračke vojske blizu ključnih izvora nafte. Budući da u području interese imaju razne skupine i zemlje, neki analitičari upozoravaju da bi sukob u sjevernom Iraku mogao prerasti u 'rat unutar rata'. U svojim prvim zračnim napadima na sjeverni Irak, američki su i britanski zrakoplovi bombardirali iračke položaje i vojne barake kraj strateški važnih središta Mosula i Kirkuka ? dva ključna naftna polja.U međuvremenu stotine američkih vojnika dovedeno je kao pojačanje posebnim snagama i obavještajcima koji, od prošle godine, rade s kurdskim oporbenim snagama. Prvotni je plan za američku vojsku bio u sjeverni Irak ući iz Turske, ali kad je Turska to odbila promijenila se i strategija koalicijskih snaga. Američka vojska sada u područje stiže zrakoplovima koji koriste uzletišta pod kontrolom Patriotskog saveza Kurdistana i Demokratske stranke Kurdistana.
GLAS AMERIKA - VOA
31. III. 2003.
Amerika na sjeveru Iraka nastoji spriječiti 'rat u ratu'. Prilog
Stephanie Mann.
Borbe se rasplamsavaju u sjevernom Iraku gdje su koalicijske snage,
predvođene američkima, bombardirale položaje iračke vojske blizu
ključnih izvora nafte. Budući da u području interese imaju razne
skupine i zemlje, neki analitičari upozoravaju da bi sukob u
sjevernom Iraku mogao prerasti u 'rat unutar rata'.
U svojim prvim zračnim napadima na sjeverni Irak, američki su i
britanski zrakoplovi bombardirali iračke položaje i vojne barake
kraj strateški važnih središta Mosula i Kirkuka ? dva ključna
naftna polja.
U međuvremenu stotine američkih vojnika dovedeno je kao pojačanje
posebnim snagama i obavještajcima koji, od prošle godine, rade s
kurdskim oporbenim snagama. Prvotni je plan za američku vojsku bio
u sjeverni Irak ući iz Turske, ali kad je Turska to odbila
promijenila se i strategija koalicijskih snaga. Američka vojska
sada u područje stiže zrakoplovima koji koriste uzletišta pod
kontrolom Patriotskog saveza Kurdistana i Demokratske stranke
Kurdistana.
Sedamdeset tisuća kurdskih vojnika s nestrpljenjem očekuje da se
pridruži američkim i britanskim snagama u borbi protiv iračke
vojske. Kurdske snage pomoć već pružaju koalicijskima u području
Ansar Al Islama, u najistočnijem dijelu Iraka. Situacija u
sjevernom Iraku mogla bi se zakomplicirati ukoliko Turska odluči
realizirati nagoviještene ambicije ? povećati broj svojih vojnika
unutar sjevernog Iraka.
= Kurdsko je čelništvo bilo jasno ? prijeđu li Turci granicu, doći
će do sukoba između kurdskih gerilaca i turskih snaga - riječi su
Davida Phillips, pomoćnika direktora Centra za preventivnu akciju
pri Vijeću za odnose s inozemstvom, koji ima dugogodišnje radno
iskustvo u sjevernom Iraku. Ni u čijem interesu nije narušiti
irački teritorijalni integritet i pokušati razmjestiti dodatne
vojnike u iračkom Kurdistanu.
U Ankari američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti turske da nema
potrebe slati dodatne vojnike u Irak. To je, tijekom prošlog
vikenda potvrdio i predsjednik Bush:
= U stalnom smo kontaktu s turskim vojnim čelnicima kao i s turskim
političarima. Njima je naša politika poznata i ona je čvrsta. Jasno
smo im dali do znanja da od njih ne očekujemo ulazak u sjeverni Irak.
Njima je također poznato da mi i s Kurdima radimo na tome da do
nikakvog incidenta ne dođe, incidenta koji bi mogao poslužiti kao
izlika da se uđe u područje sjevernog Iraka.
Nekoliko tisuća turskih vojnika ušlo je u sjeverni Irak potkraj
devedesetih godina, ali Turska kaže da je potrebno i više kako bi se
u području spriječila nestabilnost izazvana ratom i kako bi se
prekinula rijeka izbjeglica u Tursku. Stoga je i razmijestila snage
duž svoje južne granice.
Bivši američki veleposlanik u Iraku Joseph Wilson naglašava da je
od velike važnosti držati turske i kurdske snage razdvojenima.
Prema njegovim riječima, u protivnom bi moglo doći do 'manjeg rata
unutar većega', između turskih i kurdskih snaga oko nadzora nad
Kirkukom, glavnim naftnim centrom u sjevernom dijelu Iraka.
= Za nas je to bio i najvažniji razlog kad smo htjeli svoju vojsku
razmijestiti sa sjevera kako bismo osigurali da Kirkuk ostane pod
nadzorom Sjedinjenih Država, a ne da padne kao žrtva sukoba između
Kurda i Turaka.
David Phillips slaže se s veleposlanikom Wilsonom i dodaje da je
Kirkuk žarišna točka za sukobe među Iračanima:
= Stotine tisuća Kurda, mislim da se broj kreće oko 300 tisuća,
protjerano je iz Kirkuka tijekom godina. U sklopu Sadamovog
programa arabizacije također su mnogi su irački Turkmeni odande
protjerani. Umjesto njih u Kirkuku su naseljeni Arapi. Vrlo je
važno da u procesu spontanog povratka raseljenih osoba bude reda
kako ne bi bilo osveta koje bi u Kirkuku mogle dovesti do nasilja i
gubitka nadzora.
Gospodin Phillips također dodaje da bi Turska to nasilje mogla
koristiti kao izliku za svoje dublje vojno prodiranje u Irak.
Robert Olson, profesor bliskoistočne i islamske povijesti na
sveučilištu Kentucky, kaže da bi američke snage mogle koristiti
kurdske borce za kontrolu nad Kirkukom, a to bi Tursku moglo navesti
da tamo uputi svoju vojsku:
= Mislim da će Sjedinjene Države koristiti kurdske snage što će
njihov položaj znatno ojačati, ali i otvoriti mogućnost, po mojem
mišljenju ? stvarnu, da dođe do ozbiljnog sukoba između Turaka i
Kurda.
Kad koalicijske snage jednom stabiliziraju Kirkuk, njih na putu ka
Bagdadu, upozorava David Phillips, čekaju nove teškoće u Tikritu,
Sadamovom rodnom mjestu i uporištu muslimana sunita. Budući da su
mnogi iz Tikrita, kaže David Phillips, sudjelovali u zločinima
Sadamovog režima, mnogi također znaju da za njih nema budućnosti u
demokratskom Iraku i stoga će, koalicijskim snagama, pružiti
žestoki otpor.
Prema mišljenju Davida Phillipsa, zamjenika direktora Centra za
preventivnu akciju pri Vijeću za odnose s inozemstvom, za
oslobađanje Tikrita vodit će se teške borbe.
(VOA)