FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 31. III. AMERIKA ŽELI SPRIJEČITI 'RAT U RATU' NA SJEVERU IRAKA

US-IQ-TU-HR-RATOVI-Ratovi-Nac. manjine i etn. zajednice-Politika VOA 31. III. AMERIKA ŽELI SPRIJEČITI 'RAT U RATU' NA SJEVERU IRAKA GLAS AMERIKA - VOA31. III. 2003.Amerika na sjeveru Iraka nastoji spriječiti 'rat u ratu'. Prilog Stephanie Mann.Borbe se rasplamsavaju u sjevernom Iraku gdje su koalicijske snage, predvođene američkima, bombardirale položaje iračke vojske blizu ključnih izvora nafte. Budući da u području interese imaju razne skupine i zemlje, neki analitičari upozoravaju da bi sukob u sjevernom Iraku mogao prerasti u 'rat unutar rata'. U svojim prvim zračnim napadima na sjeverni Irak, američki su i britanski zrakoplovi bombardirali iračke položaje i vojne barake kraj strateški važnih središta Mosula i Kirkuka ? dva ključna naftna polja.U međuvremenu stotine američkih vojnika dovedeno je kao pojačanje posebnim snagama i obavještajcima koji, od prošle godine, rade s kurdskim oporbenim snagama. Prvotni je plan za američku vojsku bio u sjeverni Irak ući iz Turske, ali kad je Turska to odbila promijenila se i strategija koalicijskih snaga. Američka vojska sada u područje stiže zrakoplovima koji koriste uzletišta pod kontrolom Patriotskog saveza Kurdistana i Demokratske stranke Kurdistana.
GLAS AMERIKA - VOA 31. III. 2003. Amerika na sjeveru Iraka nastoji spriječiti 'rat u ratu'. Prilog Stephanie Mann. Borbe se rasplamsavaju u sjevernom Iraku gdje su koalicijske snage, predvođene američkima, bombardirale položaje iračke vojske blizu ključnih izvora nafte. Budući da u području interese imaju razne skupine i zemlje, neki analitičari upozoravaju da bi sukob u sjevernom Iraku mogao prerasti u 'rat unutar rata'. U svojim prvim zračnim napadima na sjeverni Irak, američki su i britanski zrakoplovi bombardirali iračke položaje i vojne barake kraj strateški važnih središta Mosula i Kirkuka ? dva ključna naftna polja. U međuvremenu stotine američkih vojnika dovedeno je kao pojačanje posebnim snagama i obavještajcima koji, od prošle godine, rade s kurdskim oporbenim snagama. Prvotni je plan za američku vojsku bio u sjeverni Irak ući iz Turske, ali kad je Turska to odbila promijenila se i strategija koalicijskih snaga. Američka vojska sada u područje stiže zrakoplovima koji koriste uzletišta pod kontrolom Patriotskog saveza Kurdistana i Demokratske stranke Kurdistana. Sedamdeset tisuća kurdskih vojnika s nestrpljenjem očekuje da se pridruži američkim i britanskim snagama u borbi protiv iračke vojske. Kurdske snage pomoć već pružaju koalicijskima u području Ansar Al Islama, u najistočnijem dijelu Iraka. Situacija u sjevernom Iraku mogla bi se zakomplicirati ukoliko Turska odluči realizirati nagoviještene ambicije ? povećati broj svojih vojnika unutar sjevernog Iraka. = Kurdsko je čelništvo bilo jasno ? prijeđu li Turci granicu, doći će do sukoba između kurdskih gerilaca i turskih snaga - riječi su Davida Phillips, pomoćnika direktora Centra za preventivnu akciju pri Vijeću za odnose s inozemstvom, koji ima dugogodišnje radno iskustvo u sjevernom Iraku. Ni u čijem interesu nije narušiti irački teritorijalni integritet i pokušati razmjestiti dodatne vojnike u iračkom Kurdistanu. U Ankari američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti turske da nema potrebe slati dodatne vojnike u Irak. To je, tijekom prošlog vikenda potvrdio i predsjednik Bush: = U stalnom smo kontaktu s turskim vojnim čelnicima kao i s turskim političarima. Njima je naša politika poznata i ona je čvrsta. Jasno smo im dali do znanja da od njih ne očekujemo ulazak u sjeverni Irak. Njima je također poznato da mi i s Kurdima radimo na tome da do nikakvog incidenta ne dođe, incidenta koji bi mogao poslužiti kao izlika da se uđe u područje sjevernog Iraka. Nekoliko tisuća turskih vojnika ušlo je u sjeverni Irak potkraj devedesetih godina, ali Turska kaže da je potrebno i više kako bi se u području spriječila nestabilnost izazvana ratom i kako bi se prekinula rijeka izbjeglica u Tursku. Stoga je i razmijestila snage duž svoje južne granice. Bivši američki veleposlanik u Iraku Joseph Wilson naglašava da je od velike važnosti držati turske i kurdske snage razdvojenima. Prema njegovim riječima, u protivnom bi moglo doći do 'manjeg rata unutar većega', između turskih i kurdskih snaga oko nadzora nad Kirkukom, glavnim naftnim centrom u sjevernom dijelu Iraka. = Za nas je to bio i najvažniji razlog kad smo htjeli svoju vojsku razmijestiti sa sjevera kako bismo osigurali da Kirkuk ostane pod nadzorom Sjedinjenih Država, a ne da padne kao žrtva sukoba između Kurda i Turaka. David Phillips slaže se s veleposlanikom Wilsonom i dodaje da je Kirkuk žarišna točka za sukobe među Iračanima: = Stotine tisuća Kurda, mislim da se broj kreće oko 300 tisuća, protjerano je iz Kirkuka tijekom godina. U sklopu Sadamovog programa arabizacije također su mnogi su irački Turkmeni odande protjerani. Umjesto njih u Kirkuku su naseljeni Arapi. Vrlo je važno da u procesu spontanog povratka raseljenih osoba bude reda kako ne bi bilo osveta koje bi u Kirkuku mogle dovesti do nasilja i gubitka nadzora. Gospodin Phillips također dodaje da bi Turska to nasilje mogla koristiti kao izliku za svoje dublje vojno prodiranje u Irak. Robert Olson, profesor bliskoistočne i islamske povijesti na sveučilištu Kentucky, kaže da bi američke snage mogle koristiti kurdske borce za kontrolu nad Kirkukom, a to bi Tursku moglo navesti da tamo uputi svoju vojsku: = Mislim da će Sjedinjene Države koristiti kurdske snage što će njihov položaj znatno ojačati, ali i otvoriti mogućnost, po mojem mišljenju ? stvarnu, da dođe do ozbiljnog sukoba između Turaka i Kurda. Kad koalicijske snage jednom stabiliziraju Kirkuk, njih na putu ka Bagdadu, upozorava David Phillips, čekaju nove teškoće u Tikritu, Sadamovom rodnom mjestu i uporištu muslimana sunita. Budući da su mnogi iz Tikrita, kaže David Phillips, sudjelovali u zločinima Sadamovog režima, mnogi također znaju da za njih nema budućnosti u demokratskom Iraku i stoga će, koalicijskim snagama, pružiti žestoki otpor. Prema mišljenju Davida Phillipsa, zamjenika direktora Centra za preventivnu akciju pri Vijeću za odnose s inozemstvom, za oslobađanje Tikrita vodit će se teške borbe. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙