LINIĆ: OD PLANIRANIH 18 MILIJARDI KUNA INVESTICIJA 85 POSTO DOMAĆIM

LINIĆ: OD PLANIRANIH 18 MILIJARDI KUNA INVESTICIJA 85 POSTO DOMAĆIM IZVOĐAČIMA HINA - Financijski servis Dvadesetak javnih poduzeća ove godine planiraju investicije od ukupno 18 milijardi kuna, od čega bi oko 85 posto mogli realizirati domaći proizvođači i izvođači radova, izjavio je danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Najbitnije za gospodarstvo je 18 milijardi kuna investicija na hrvatskom tržištu, što je ogroman potencijal za male i srednje poduzetnike, kazao je Linić na konferenciji za novinare o poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu od 2000. do 2003. o čijem je poslovanju na protekle četiri sjednice raspravljala i Vlada. U protekle tri godine Vlada je, ističe Linić, uspjela konsolidirati javna poduzeća, osigurati njihovo pozitivno poslovanje, pojačati njihovu investicijsku aktivnost. Prema iznijetim podatcima, dvadesetak javnih poduzeća u protekle je tri godine povećalo ukupne prihode za oko 5,5 milijardi kuna (sa 43,3 milijarde 2000. na 48,7 milijardi 2002.), dok su rashodi rasli sporije, sa 44,3 milijarde u 2000. na 45,2 milijarde u 2003. I dok su te tvrtke 2000. završile s oko milijardu kuna većim gubitkom od dobiti, 2002. su završile sa 3,4 milijarde kuna dobiti nakon prebijanja s gubicima. Naime, ukupna bruto dobit tih tvrtki u 2002. iznosi 3,8 milijardi kuna, dok je ukupni gubitak 388 milijuna kuna. Najveću bruto dobit u prošloj godini iskazuju HT (2,3 milijarde kuna), INA (854 milijuna kuna), Plinacro (181 milijun kuna). Najveći gubitak, od 227 milijuna kuna bilježi HŽ, zbog, kaže Linić, nedostatka sredstava državnog proračuna za ulaganje u željezničku infrastrukturu. HŽ se, da se ne bi zaostalo za ulaganjima u infrastrukturu, zadužio, ali njen, kao i gubitak Autoceste Rijeka- Zagreb (71 milijun kuna), te Croatia Airlinesa (23,8 milijuna kuna), Linić objašnjava investicijskim ulaganjima. Kao jedinog gubitaša u poslovanju ističe Vjesnik (41,2 milijuna kuna), što objašnjava odlukom Vlade da ga ne ukine, već se bori za njega. Linić ističe da je u javnim poduzećima broj zaposlenih u protekle tri godine smanjen za 10.000 (sa 92.359 zaposlenih 2000. na planiranih 82.387 u ovoj godini), pri čemu je socijalno zbrinjavanje provedeno uz poštivanje svih propisa. Potpredsjednik Linić odbacio je Vladi često upućivane optužbe da rasprodaje državnu imovinu. Osim drugog dijela privatizacije HT-a i objave prodaje prvih 25 posto Ine, u ovim segmentima nije bilo značajnijih procesa privatizacije, kazao je. Linić je istaknuo i da se direktnim utjecajem Vlade, putem ministre u nadzornim odborima javnih poduzeća uspjelo konsolidirati ta poduzeća. No, odbacio je mogućnost da se u zakonu o sprečavanju sukoba interesa, koji se priprema, i dalje omogući ministrima da budu članovi nadzornih odbora tih društava. Potpredsjednik Linić ponovio je danas da je, bez obzira na nastavak krize u Europi i svijetu, zbivanja u Iraku, planirani rast BDP-a Hrvatske od 4,2 posto u ovoj godini realno ostvariv. Prema statističkim podatcima gospodarski je rast u prošloj godini iznosio 5,2 posto.