ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Dvadesetak javnih poduzeća ove godine planiraju investicije od ukupno 18 milijardi kuna, od čega bi oko 85 posto mogli realizirati domaći proizvođači i izvođači radova, izjavio je danas potpredsjednik Vlade
Slavko Linić.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Dvadesetak javnih poduzeća ove godine
planiraju investicije od ukupno 18 milijardi kuna, od čega bi oko 85
posto mogli realizirati domaći proizvođači i izvođači radova,
izjavio je danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić. #L#
Najbitnije za gospodarstvo je 18 milijardi kuna investicija na
hrvatskom tržištu, što je ogroman potencijal za male i srednje
poduzetnike, kazao je Linić na konferenciji za novinare o
poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu od 2000. do 2003. o čijem je
poslovanju na protekle četiri sjednice raspravljala i Vlada.
U protekle tri godine Vlada je, ističe Linić, uspjela konsolidirati
javna poduzeća, osigurati njihovo pozitivno poslovanje, pojačati
njihovu investicijsku aktivnost.
Prema iznijetim podatcima, dvadesetak javnih poduzeća u protekle
je tri godine povećalo ukupne prihode za oko 5,5 milijardi kuna (sa
43,3 milijarde 2000. na 48,7 milijardi 2002.), dok su rashodi rasli
sporije, sa 44,3 milijarde u 2000. na 45,2 milijarde u 2003.
I dok su te tvrtke 2000. završile s oko milijardu kuna većim
gubitkom od dobiti, 2002. su završile sa 3,4 milijarde kuna dobiti
nakon prebijanja s gubicima. Naime, ukupna bruto dobit tih tvrtki u
2002. iznosi 3,8 milijardi kuna, dok je ukupni gubitak 388 milijuna
kuna.
Najveću bruto dobit u prošloj godini iskazuju HT (2,3 milijarde
kuna), INA (854 milijuna kuna), Plinacro (181 milijun kuna).
Najveći gubitak, od 227 milijuna kuna bilježi HŽ, zbog, kaže Linić,
nedostatka sredstava državnog proračuna za ulaganje u željezničku
infrastrukturu. HŽ se, da se ne bi zaostalo za ulaganjima u
infrastrukturu, zadužio, ali njen, kao i gubitak Autoceste Rijeka-
Zagreb (71 milijun kuna), te Croatia Airlinesa (23,8 milijuna
kuna), Linić objašnjava investicijskim ulaganjima.
Kao jedinog gubitaša u poslovanju ističe Vjesnik (41,2 milijuna
kuna), što objašnjava odlukom Vlade da ga ne ukine, već se bori za
njega.
Linić ističe da je u javnim poduzećima broj zaposlenih u protekle
tri godine smanjen za 10.000 (sa 92.359 zaposlenih 2000. na
planiranih 82.387 u ovoj godini), pri čemu je socijalno
zbrinjavanje provedeno uz poštivanje svih propisa.
Potpredsjednik Linić odbacio je Vladi često upućivane optužbe da
rasprodaje državnu imovinu. Osim drugog dijela privatizacije HT-a
i objave prodaje prvih 25 posto Ine, u ovim segmentima nije bilo
značajnijih procesa privatizacije, kazao je.
Linić je istaknuo i da se direktnim utjecajem Vlade, putem ministre
u nadzornim odborima javnih poduzeća uspjelo konsolidirati ta
poduzeća. No, odbacio je mogućnost da se u zakonu o sprečavanju
sukoba interesa, koji se priprema, i dalje omogući ministrima da
budu članovi nadzornih odbora tih društava.
Potpredsjednik Linić ponovio je danas da je, bez obzira na nastavak
krize u Europi i svijetu, zbivanja u Iraku, planirani rast BDP-a
Hrvatske od 4,2 posto u ovoj godini realno ostvariv.
Prema statističkim podatcima gospodarski je rast u prošloj godini
iznosio 5,2 posto.
(Hina) bn ds