AU 24. III. APA: NA POMOLU KOMPROMIS TURSKE I SAD

AUSTRIJA APA 24. III. 2003. "Sjeverna bojišnica": nazire se kompromis Turske i SAD "Njegovo je ime Khalilzad - Zalmay Khalilzad. Njegova misija: spriječiti sukob između dvije najjače vojske unutar NATO-a. Kratko nakon ponoći koja dijeli nedjelju od ponedjeljka, posebni američki izaslanik stigao je u Ankaru, gdje bi trebao pronaći izlaz iz krize u odnosima SAD i Turske oko kontrole sjevernog Iraka. Nekoliko sati ranije američki predsjednik George Bush još je jednom oštro upozorio Tursku da ne smije poslati svoje postrojbe u sjeverni Irak - a turski premijer Recep Tayyip Erdogan potkrijepio je odlučnost Turske da učini upravo to. Ujutro je Khalilzad započeo svoje razgovore u turskom ministarstvu vanjskih poslova; oko podneva počelo se nazirati rješenje: SAD će osigurati kompromis, Turska kozmetiku - ali o pojedinostima se još pregovaralo. Kada je Khalizad u noćni sat pristigao u zračnu luku glavnog turskog grada, činilo se da situacija nosi obilježja slijepe ulice. 'Turcima vrlo jasno dajemo do znanja da od njih očekujemo da ne ulaze u sjeverni Irak', kazao je u Washingtonu američki predsjednik Bush. 'Naš im je stav poznat', dodao je on. Samo pola sata kasnije turski premijer Erdogan uživo se obratio turskoj javnosti nastupom na televiziji i najavio da će Turska poslati svoje vojnike preko granice. 'Svijet je možda zaboravio da je nakon posljednjeg rata u zaljevu u Tursku došlo 500 tisuća izbjeglica ali mi to nismo zaboravili', kazao je Erdogan. Turska vojska sagradit će na iračkom teritoriju izbjeglički logor i osigurati granice, dodao je turski premijer. Turska otklanja i posljednji trag sumnje u ozbiljnost svojih namjera. Glavni stožer najavio je u utorak inspekciju oružanih snaga, okupljenih na granici, što bi trebao biti signal o predstojećoj vojnoj operaciji. 'Kada bude vrijeme, učinit ćemo ono što je nužno', kazao je u ponedjeljak nakon sastanka s Erdoganom načelnik glavnog stožera turskih oružanih snaga Hilmi Oezkoek. SAD su pak izložene velikom pritisku. Naime, budući da se njihov prodor na jugu Iraka ne odvija glatko, otvaranje ionako zakašnjele sjeverne bojišnice potrebnije im je nego ikad ranije. Zato im nesuglasice u odnosima s Turcima nisu dobrodošle baš kao ni oružani sukobi između turske vojske i sjevernoiračkih Kurda. Zato se u Khalizadovim razgovorima u Ankari ovog ponedjeljka sve svodilo na američki pristanak na ograničenu prisutnost turskih postrojbi u sjevernom Iraku. Iz pregovaračkih krugova napominju da se raspravljalo još i o tome koliko bi turskih vojnika slijedom tog kompromisa smjelo prodrijeti i koliko duboko u irački teritorij, kakvo oružje smiju ponijeti sa sobom - i kako bi njihova nazočnost na tom području mogla biti protumačena u javnosti bez negativnog utjecaja na čast SAD. Nerazjašnjeno je ostalo i pitanje kako bi vijest o dogovoru trebala biti priopćena sjevernoiračkim Kurdima. 'Dogovor Turske i SAD još ni izdaleka ne znači da ćemo to i prihvatiti', kazao je predstavnik Kurda Sefin Dizai. Eskalacija sukoba na sjeveru Iraka izvan mogućnosti kontrole ne podrazumijeva nužno i ograničenu tursku nazočnost u pograničnom pojasu. Mnogi turski vojni konvoji na granici ne prevoze oružje ni vojnike već pokrivače, šatore i prehrambene namirnice. Turska zaista želi izgraditi izbjegličke logore na sjeveru Iraka i time spriječiti prodor pobunjenika PKK na vlastiti teritorij - što nimalo ne čudi nakon iskustava iz 1991. godine. Puno toga ovisit će i o sjevernoiračkim Kurdima, koji su - opijeni radošću zbog novog saveza sa SAD - već prilikom juriša na fundamentalističku skupinu Ansar al-Islam prekoračili zadane okvire i napadima na skupine povezane savezničkim vezama s Iranom riskirali širenje sukoba. Budu li kurdske skupine suprotno dogovoru s Turskom i SAD zauzele naftno središte Kirkuk, turska će vojska uistinu aktivno intervenirati kako bi spriječila nastanak kurdske države - bez obzira na cijenu", napominje na kraju analize Susanne Guesten.