DE-TR-IQ-US-TURSKA-IRAK-KURDI-Ratovi-Obrana-Nac. manjine i etn. zajednice-Vlada nj 26. II. DPA: koji su turski ciljevi na sjeveru iraka? NJEMAČKADPA26. II. 2003.Nepovjerenje na svim stranama: što Turci traže na sjeveru Iraka?"Uz
dozvolu turske vlade Sjedinjene Države moći će sa 62 tisuće vojnika uspostaviti sjeveru frontu za rat protiv Iraka. Ankara zasada ne otkriva koliko će turskih vojnika u slučaju rata umarširati u sjeverni dio susjedne zemlje - što uznemiruje iračke Kurde, koji su od rata u Zaljevu 1991. zaštićeni od dosega iračkog vlastodršca Sadama Huseina u toj zoni zabrane leta, podvrgnutoj nadzoru Britanaca i Amerikanaca. Nepovjerenje je uzajamno. 'Trzavice između Ankare i iračkih Kurda zasigurno bi mogle presudno utjecati na (ne)uspjeh na sjevernoj bojišnici', zaključio je u srijedu list Turkish Daily News.Dok čelnici iračkih Kurda ne žele tursku 'okupaciju', Turci ne vjeruju jamstvima da Kurdi na sjeveru Iraka ne teže osnivanju vlastite države. No, nepovjerenje ulijevaju i Amerikanci. 'Zašto Sjedinjene Države ustraju na zahtjevu da kurdske skupine trebaju dobiti teško naoružanje i protuzračne rakete?', pitao je turski list Milliyet. Budući da Sadamovi zrakoplovi ionako ne smiju letjeti nad tim područjem, jedini su preostali cilj turske
NJEMAČKA
DPA
26. II. 2003.
Nepovjerenje na svim stranama: što Turci traže na sjeveru Iraka?
"Uz dozvolu turske vlade Sjedinjene Države moći će sa 62 tisuće
vojnika uspostaviti sjeveru frontu za rat protiv Iraka. Ankara
zasada ne otkriva koliko će turskih vojnika u slučaju rata
umarširati u sjeverni dio susjedne zemlje - što uznemiruje iračke
Kurde, koji su od rata u Zaljevu 1991. zaštićeni od dosega iračkog
vlastodršca Sadama Huseina u toj zoni zabrane leta, podvrgnutoj
nadzoru Britanaca i Amerikanaca. Nepovjerenje je uzajamno.
'Trzavice između Ankare i iračkih Kurda zasigurno bi mogle presudno
utjecati na (ne)uspjeh na sjevernoj bojišnici', zaključio je u
srijedu list Turkish Daily News.
Dok čelnici iračkih Kurda ne žele tursku 'okupaciju', Turci ne
vjeruju jamstvima da Kurdi na sjeveru Iraka ne teže osnivanju
vlastite države. No, nepovjerenje ulijevaju i Amerikanci. 'Zašto
Sjedinjene Države ustraju na zahtjevu da kurdske skupine trebaju
dobiti teško naoružanje i protuzračne rakete?', pitao je turski
list Milliyet. Budući da Sadamovi zrakoplovi ionako ne smiju
letjeti nad tim područjem, jedini su preostali cilj turske
letjelice. Turska je vojska 'uznemirena' 'dvosmislenim' držanjem
Amerikanaca, zaključuje taj list.
Već prije nekoliko tjedana turski ministar vanjskih poslova Yasar
Yakis uvjeravao je da se turski vojnici neće boriti u Iraku. 'Ako
prodru u Irak, učinit će to samo u humanitarne svrhe', ustvrdio je
Yasar Yakis. Ankara često skreće pozornost na 'žalosna iskustva' s
500 tisuća iračkih izbjeglica, koji su za vrijeme rata u Zaljevu
prije 12 godina potražili utočište u potpuno nepripremljenoj
Turskoj. Svijet su tada obišle slike gladnih i ozeblih muškaraca,
žena i djece, te turskih vojnika koji su u zrak ispaljivali metke u
znak upozorenja.
U aktualnom bi slučaju rijeke izbjeglica, koje trenutno izazivaju
bojazni, trebale po mogućnosti biti zaustavljene prije turske
granice i smještene u prihvatni logor na sjeveru Iraka. Ankara ne
skriva da istodobno vodi računa o borcima kurdske Radničke stranke
(PKK), koji su se nakon uhićenja šefa PKK Abdulaha Oecalana prije
četiri godine povukli u sjeverni dio Iraka. Zajedno s izbjeglicama
iz rata u Zaljevu tada su u Tursku stigle i tisuće boraca PKK, nakon
čega je u jugoistočnoj Turskoj eskalirao rat između vojske i
pobunjenika.
Vjerojatno je zato Turska u pregovorima s Washingtonom ustrajala na
'odriješenim rukama' na sjeveru Iraka i na zahtjevu da turski
vojnici ne budu podvrgnuti zapovjedništvu američkih časnika.
'Nemamo nikakvih tajnih ciljeva u Iraku', uvjeravalo je ovih dana
tursko ministarstvo vanjskih poslova. U pitanju su po njegovim
izjavama izbjeglice i sigurnost Turske koju bi - čini se - turska
vojska trebala osigurati već s druge strane granice", ističe na
kraju priloga dopisnik Ingo Bierschwale.