ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Saborski odbori za Ustav i zakonodavstvo danas su se usuglasili da će se, zbog nemogućnosti poštivanja ustavnog roka za donošenje novoga zakona, naredni parlamentarni izbori provesti po postojećem izbornom
zakonu iz 1999., uz njegove nužne izmjene radi usuglašavanja s ustavnim promjenama i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Saborski odbori za Ustav i
zakonodavstvo danas su se usuglasili da će se, zbog nemogućnosti
poštivanja ustavnog roka za donošenje novoga zakona, naredni
parlamentarni izbori provesti po postojećem izbornom zakonu iz
1999., uz njegove nužne izmjene radi usuglašavanja s ustavnim
promjenama i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.#L#
Odbori su na zajedničkoj sjednici Saboru predložili zaključak da
obveže Odbor za Ustav da do iduće saborske sjednice predloži
izmjene i dopune postojećeg izbornog zakona.
Prema tome, izbori će se održati po važećem zakonu koji će biti
usklađen s Ustavom, s obirom na odredbe koje se odnose na ukinuti
Županijski dom, te s Ustavnim zakonom o manjinama, koji predviđa
osam umjesto sadašnjih pet zastupničkih mjesta za manjine.
Unatoč žestokom protivljenju zastupnika HDZ-a, u prvo saborsko
čitanje upućena su sva četiri prijedloga izbornog zakona (DC-a,
HSS-a, SDP-a, te zastupnika Zlatka Kramarića i Damira Kajina).
HDZ-ovci besmislenim smatraju saborsku raspravu o tim
prijedlozima, koja je zakazana za ovu srijedu, budući da će 2.
travnja isteći ustavni rok po kojemu se novi izborni zakon mora
donijeti godinu dana prije održavanja izbora.
Predsjednik Odbora za Ustav Mato Arlović (SDP) nužnim smatra da sva
četiri prijedloga prođu prvo čitanje, kako bi se na temelju
primjedbi i prijedloga iz rasprave osnovala stručna skupina koja bi
pokušala "izvući" ono najbolje iz svih prijedloga, kao temelj za
izradu novog izbornog zakona za parlamentarne i lokalne izbore.
S njim se složila većina članova obaju odbora. U troipolsatnoj
raspravi zastupnici HDZ-a, HSLS-a i HSP-a "veličali" su postojeći
zakon uz nužne izmjene, dok su zastupnici SDP-a, HSS-a i Libre
upozoravali na njegove manjkavosti.
Vladimir Šeks (HDZ) zamjerio je SDP-ovu prijedlogu ukidanje
posebne liste za dijasporu, kojom se, tvrdi, želi reducirati
biračko tijelo.
SDP-ov prijedlog poluotvorenih lista kritizirala je HSLS-ovka
Dorica Nikolić, rekavši: "Priče da će svaki birač imati svog
privatnog zastupnika su priče za malu djecu jer kod nas saborski
zastupnici skaču iz stranke u stranku kako žele.".
Miroslav Rožić (HSP) pak smatra da bi se smanjenje broja zastupnika
sa 150 na 120, kako predlažu SDP i DC, negativno odrazilo na
ravnomjernu zastupljenost većinskog i manjinskih naroda u Saboru,
koji po Ustavnom zakonu imaju pravo na osam zastupnika.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti Ivan Prpić smatra da je
održavanje izbora po važećem zakonu jedini način da se javnost
uvjeri kako neće biti "političkog inženjeringa".
"U suprotnom, to bi dovelo do delegitimizacije demokracije, što ne
smijemo dozvoliti", istaknuo je.
Luka Trconić (HSS) upozorio je da bi važeći izborni sustav mogao
dovesti do apstinencije birača, zauzevši se za mješoviti sustav i
neposredni izbor zastupnika.
Sličnog je mišljenja i Zdravko Tomac (SDP), koji smatra da bi
mogućnost da građani svoje kandidate biraju i na pojedinačnim
listama uvažila njihovu želju da ih zastupa političar kojega sami
odaberu.
(Hina) tr az