FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PO SVA TRI PRIJEDLOGA IZBORNOG ZAKONA U HRVATSKOM SABORU MANJE ZASTUPNIKA

ZAGREB, 24. veljače (Hina)- Sva tri do sada iznesena prijedloga izbornoga zakona (DC-ov, HSS-ov i SDP-ovca Mate Arlovića predviđaju smanjivanje broja zastupnika, ali se razlikuju u modelu izbornog sustava.
ZAGREB, 24. veljače (Hina)- Sva tri do sada iznesena prijedloga izbornoga zakona (DC-ov, HSS-ov i SDP-ovca Mate Arlovića predviđaju smanjivanje broja zastupnika, ali se razlikuju u modelu izbornog sustava.#L# Po DC-ovu i Arlovićevu prijedlogu, umjesto sadašnjeg 151 zastupnika u Hrvatski sabor biralo bi se 120 zastupnika, dok HSS predlaže 130. Svi potrebu smanjenja broja zastupnika obrazlažu umanjivanjem troškova, te operativnijim i učinkovitijim parlamentarnim radom. Ipak, način njihova izbora, te biranje i broj zastupnika iz dijaspore razlikuju se od prijedloga do prijedloga. DC-ov prijedlog izbornog zakona predviđa razmjerni sustav i šest izbornih jedinica u kojima bi se biralo po 20 zastupnika. Svaka bi jedinica imala oko 650 tisuća birača s odstupanjem od tri do šest posto. Po Arlovićevu prijedlogu, zastupnici bi se, kao i do sada, birali u deset izbornih jedinica, ali bi se u svakoj od njih biralo 12, a ne 14 zastupnika kao po sadašnjem zakonu. Birali bi se na temelju razmjernog sustava na "otvorenim listama", što znači da bi birači, osim što bi glasovali za određenu listu, na njoj mogli zaokruživati i ime pojedinog kandidata s liste. HSS se, pak, zalaže za mješoviti većinsko-razmjerni sustav po kojemu bi se 65 zastupnika biralo po većinskom sustavu u 65 izbornih jedinica, a drugih 65 po razmjernom u jednoj izbornoj jedinici. Dok se HSS i DC zalažu za posebnu izbornu jedinicu za predstavnike dijaspore, po Arlovićevu prijedlogu posebna lista ne bi postojala. DC-ov prijedlog predviđa posebnu listu za dijasporu čiji bi se zastupnici birali sustavom nefiksne kvote, koji je primjenjivan i na posljednjim parlamentarnim izborima, a njihov bi broj ovisio o broju hrvatskih građana u svijetu koji su izašli na birališta. Predstavnicima dijaspore HSS jamči najmanje tri zastupnika izabrana po teritorijalnom načelu. Tako bi se jedan zastupnik birao za područje Europe, jedan za Sjevernu i Južnu Ameriku, a jedan za Australiju, Aziju i Afriku. Arlović se, pak, zauzima da predstavnici dijaspore (hrvatski državljani koji uz hrvatsko imaju i drugo državljanstvo, a žive izvan Hrvatske) imaju pravo glasovanja pod istim uvjetima kao i svi hrvatski državljani. To znači da moraju biti prijavljeni u Hrvatskoj i da se mogu kandidirati na bilo kojoj stranačkoj i nezavisnoj listi, te da će za njih moći glasovati svi građani u izbornim jedinicama gdje su predloženi kao kandidati, odnosno gdje državljani s dvojnim državljanstvom imaju prebivalište. Na taj bi se način u Sabor biralo tri ili pet zastupnika dijaspore, a ako se ne izaberu na izborima sa stranačkih ili nezavisnih lista, izabrali bi se naknadno s lista koje su u većini izbornih jedinica dobile najveći broj glasova. Po pitanju izbora zastupnika iz redova nacionalnih manjina, sva tri prijedloga uvažavaju odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina po kojima bi manjine imale osam zastupničkih mjesta. (Hina) tr sšh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙