ZAGREB, 24. veljače (Hina)- Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) na današnjoj je sjednici članovima Odbora predočio svoj prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski
sabor, kojim predlaže smanjenje broja zastupnika, ukidanje izborne liste za dijasporu, te uvođenje otvorenih izbornih lista.
ZAGREB, 24. veljače (Hina)- Predsjednik saborskog Odbora za Ustav,
Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) na današnjoj je
sjednici članovima Odbora predočio svoj prijedlog izmjena Zakona o
izborima zastupnika u Hrvatski sabor, kojim predlaže smanjenje
broja zastupnika, ukidanje izborne liste za dijasporu, te uvođenje
otvorenih izbornih lista.#L#
Arlović je rekao da je njegova nakana bila članove odbora
izvijestiti o njegovom zakonskom prijedlogu kao podlozi da Odbor
usuglasi stavove i zajednički predloži izmjene izbornog zakona,
jer su HSS i DC već predložili svoje izmjene navedenog zakona.
O njegovu i ostalim prijedlozima, kako je najavio, Odbor bi trebao
raspravljati idućeg tjedna.
Po Arlovićevu prijedlogu, u Sabor bi se biralo 120, umjesto 151
zastupnik kako je propisano važećim zakonom iz listopada 1999., jer
bi, tvrdi, manji broj zastupnika bio operativniji i učinkovitiji.
Zastupnici bi se, kao i do sada, birali u deset izbornih jedinica,
ali bi se u svakoj izbornoj jedinici biralo 12, a ne 14 zastupnika
kao po sadašnjem zakonu. Birali bi se na temelju razmjernog sustava
na "otvorenim listama". To znači da bi birači osim što bi glasovali
za određenu listu na njoj mogli zaokruživati i ime pojedinih
kandidata s te liste.
Hrvatski državljani koji uz hrvatsko imaju i drugo državljanstvo, a
borave izvan Hrvatske po Arlovićevu bi prijedlogu imali pravo
glasovanja pod istim uvjetima kao i svi hrvatski državljani, tako
da više ne bi postojala posebna lista za dijasporu.
To znači da moraju biti prijavljeni u Hrvatskoj i da se mogu
kandidirati na bilo kojoj stranačkoj ili nezavisnoj listi, te da će
za njih moći glasovati svi građani u izbornim jedinicama gdje su
predloženi kao kandidati, odnosno gdje državljani s dvojnim
državljanstvom imaju prebivalište.
Na taj bi se način u Sabor biralo tri ili pet zastupnika, a ako se ne
izaberu na izborima sa stranačkih ili nezavisnih lista, izabrali bi
se naknadno s lista koje su u većini izbornih jedinica dobile
najveći broj glasova.
Zbog usklađivanja svog prijedloga s Ustavnim zakonom o pravima
nacionalnim manjina, Arlović predlaže da pripadnici manjina u
Sabor biraju osam zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici.
Srbi bi birali tri zastupnika, Mađari i Talijani po jednog,
pripadnici bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske
nacionalne manjine zajedno jednog zastupnika, pripadnici češke i
slovačke manjine zajedno jednog, a pripadnici austrijske,
njemačke, rusinske, ukrajinske i židovske zajedno jednog.
Alternativa tom prijedlogu je da se u skupinu s češkom i slovačkom
manjinom ubroje i pripadnici poljske, romske i ruske manjine, a u
posljednju i najveću skupinu još i pripadnici albanske, bugarske,
rumunjske, turske i vlaške manjine.
Ukupni troškovi izborne promidžbe po Arlovićevu bi prijedlogu bili
ograničeni na 15 milijuna kuna, a predlaže i nespojivost
zastupničke s dužnosti gradonačelnika i dogradonačelnika, osoba
koje u izvršnim tijelima jedinica lokalne samouprave profesionalno
obavljaju dužnost, te vijećnika i djelatnih vojnih osoba.
Odbor je na današnjoj sjednici većinom glasova podržao vladin
prijedlog izmjena Zakona o izboru članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne samouprave, te ga po hitnom postupku
uputio u saborsku proceduru.
Tim se prijedlogom omogućava zastupljenost pripadnika nacionalnih
manjina u lokalnim predstavničkim tijelima, što propisuje Ustavni
zakon o pravima nacionalnih manjina.
(Hina) tr sšh