RU-FR-US-DE-GEOPOLITIKA-Ratovi-Vlada RU NEZAVISIMAJA GAZETA 9. III. 2003. Rusi i Zapad RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA9. III. 2003.Pogoduje li Rusiji zapadni raskol, transatlantski i unutareuropski, odgovara James Sherr, glavni specijalist
Centra za proučavanje sukoba Britanske vojne akademijeDolazeći na vlast predsjednik Putin je 'uvažio' Primakovljevu lekciju: ukidajući 'monopolarnost', on je pokazao svoje najjače strane, pragmatizam i trezveno prihvaćanje činjenica i odnosa snaga. do 11. rujna on je bio pomiren s američkom 'hegemonističkom stabilnošću', koju nisu mogle narušiti ni Francuska, ni Njemačka. Poslije 11. rujna Putin je tvrdo uvjeren da rusko-američko partnerstvo ima apsolutnu prednost.A što sada? Nakon što su svoju usredotočenost na 'rat protiv terorizma' preokrenule na 'osovinu zla' Sjedinjene Države su vratile u život Primakovljevu politiku. Danas je to naslijedila Francuska i, bez obzira na oporbu u znatnom dijelu NATO-ove većine, te na primjedbe unutar Eurosaveza, - ta politika donosi rezultate. A to unosi mnoge proturječnosti u politiku Rusije. Mogu li ujedinjene snage Francuske i Njemačke s Rusijom nanijeti stvarnu štetu euroatlantskim ustanovama i sustavu odnosa. Nesumnjivo je -
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
9. III. 2003.
Pogoduje li Rusiji zapadni raskol, transatlantski i
unutareuropski, odgovara James Sherr, glavni specijalist Centra za
proučavanje sukoba Britanske vojne akademije
Dolazeći na vlast predsjednik Putin je 'uvažio' Primakovljevu
lekciju: ukidajući 'monopolarnost', on je pokazao svoje najjače
strane, pragmatizam i trezveno prihvaćanje činjenica i odnosa
snaga. do 11. rujna on je bio pomiren s američkom 'hegemonističkom
stabilnošću', koju nisu mogle narušiti ni Francuska, ni Njemačka.
Poslije 11. rujna Putin je tvrdo uvjeren da rusko-američko
partnerstvo ima apsolutnu prednost.
A što sada? Nakon što su svoju usredotočenost na 'rat protiv
terorizma' preokrenule na 'osovinu zla' Sjedinjene Države su
vratile u život Primakovljevu politiku. Danas je to naslijedila
Francuska i, bez obzira na oporbu u znatnom dijelu NATO-ove većine,
te na primjedbe unutar Eurosaveza, - ta politika donosi rezultate.
A to unosi mnoge proturječnosti u politiku Rusije. Mogu li
ujedinjene snage Francuske i Njemačke s Rusijom nanijeti stvarnu
štetu euroatlantskim ustanovama i sustavu odnosa. Nesumnjivo je -
mogu.
Alexander Rahr, direktor ruskih programa u Njemačkom vijeću za
vanjsku politiku
Raskol na Zapadu odgovara Moskvi budući da je stavlja u povoljan
položaj za pokretanje trgovine s objema stranama, te na kraju - za
prihvaćanje odluke koja se temelji na sebičnim pragmatičnim
interesima. Još prije dvije godine SAD je držao da se Rusiju ne mora
pitati u vanjskoj politici. EU je pak gledao na Rusiju kao na
isporučitelja energenata, a ne kao na strateškog partnera. Rusija
je bila izolirana s obje strane i promatrana kritički zbog rata u
Čečeniji.
A sadašnji diplomatski raskol je takav da Rusija može zauzeti
poziciju čekanja i onda se prikloniti strani koja pobjeđuje u
iračkom pitanju. Ako SAD odluče početi rat bez mandata UN-a, Rusija
može uskočiti u vagon pred početak, kao u slučaju Afganistana. AKo
pobijede Schroeder i Chirac i rat u Iraku se izbjegne, Putin može s
istom lakoćom otići u Pariz i Berlin kao povijesni arhitekt budućeg
višepolarnog svijeta - na istoj klupi kao 'stara Europa'.