VISOKA STOPA RASTA VANJSKOG DUGA DUGOROČNO NEODRŽIVA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Ukupni hrvatski inozemni dug prošle je godine nominalno povećan za rekordno visokih 36 posto, premašivši krajem prosinca iznos od 15,2 milijarde američkih dolara, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.#L# U 2002. ukupni je vanjski dug povećan za pune četiri milijarde dolara, a tako neuobičajeno visok porast donekle ublažava podatak da je od toga trećina posljedica tečajnih razlika. Glavni kreatori novog zaduživanja su banke (efektivno za oko 1,4 milijarde USD) i država (za 735 milijuna USD bez utjecaja tečaja). Država je i nadalje najveći dužnik sa udjelom od oko 42 posto u ukupnom hrvatskom dugu prema inozemstvu. Premda nema nekih neposrednih opasnosti za hrvatsku makroekonomsku stabilnost i međunarodnu likvidnost, ova kretanja su upozoravajuća a dugoročnije tako visok rast nije poželjan ni održiv trend. Hrvatski vanjski dug ne bi smio rasti prebrzo, njegovo kretanje trebalo bi biti usklađeno s porastom BDP-a, napominje direktor Direkcije za istraživanja Hrvatske narodne banke Evan Kraft, posebno spominjući zaduživanje sektora države i banaka. Istodobno ističe da je međunarodna likvidnost Hrvatske sigurna, međunarodne rezerve središnje banke rekordno su visoke, iznose više od 6 milijardi dolara, tako da je vanjska likvidnost zemlje neupitna. No, iako još nisu poznati podaci o veličini BDP-a za prošlu godinu, izvjesno je da je udio vanjskog duga prešao razinu od 60 posto BDP-a koja je smatra "upozoravajućom" i iziskuje povećanu pozornost. Inozemni je dug povećan sa 11,2 milijarde dolara krajem 2001. na 15,24 milijarde USD na kraju prosinca prošle godine. Samo u prosincu lani inodug je nominalno porastao za 1,1 milijardu USD. Pojednostavljeno rečeno, dok je na svakog stanovnika Hrvatske krajem 2001. otpadalo 2.524 dolara vanjskog duga, krajem prošle godine svaki je hrvatski građanin inozemstvu već "bio dužan" 3.434 dolara. U ukupnom nominalnom povećanju vanjskog duga od 4.039 milijuna dolara, 32,9 posto ili 1,33 milijarde USD su posljedica efekta tečaja - slabljenja dolara prema euru (za oko 18 posto), budući je oko 70 posto hrvatskog inozemnog duga nominirano u eurima, a dug se izražava u dolarima. Za razliku od ranijih godina kada je glavni kreator novog zaduženja bila država, lani su je pretekle banke koje su kreirale 1,4 milijarde dolara novih zaduženja, odnosno 1,67 milijardi USD sa efektom tečaja. Banke su sredstva za snažnu kreditnu ekspanziju (ukupni rast kredita bio je oko 30 posto) pribavljala i inozemnim zaduživanjima, najčešće kod svojih matičnih banaka u inozemstvu, na što je pak HNB sredinom siječnja odgovorila donošenjem mjera ograničavanja previsokog rasta plasmana banaka. Želi se da banke daju kredite u skladu sa rastom depozita a ne toliko bazirano na inozemnom kapitalu, napominje Kraft. Država se lani (uglavnom izdavanjem obveznica) zadužila za nominalno 1,33 milijarde dolara ili 735 milijuna bez utjecaja tečajnih razlika. Ostali sektori (uglavnom tvrtke) povećali su svoju zaduženost za ukupno 783 milijuna, u čemu je 371 milijun posljedica tečajnih razlika, a na izravna ulaganja otpada oko 300 milijuna dolara efektivnog povećanja duga. Država je i nadalje glavni dužnik premda se njen udio u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu smanjio sa 44,7 posto krajem 2001. na 41,6 posto krajem 2002. kada je iznosio 6,34 milijardi dolara, što je nominalni rast za 26,5 posto u odnosu na godinu prije. Banke su pak istodobno povećale svoj udio sa 20,6 na 26,1 posto, a njihov je ukupni dug krajem prosinca lani iznosio 3,98 milijardi USD, ili za čak 72,7 posto nominalno više nego u istom vremenu 2001. Dug ostalih sektora na kraju 2002. bio je 3,9 milijardi dolara sa udjelom od 25,6 posto, a na izravna ulaganja otpada 6,6 posto duga. Kraft ocjenjuje da vanjsko zaduživanja države ne bi smjelo biti preveliko, napominjući da Hrvatska mora ići prema nižim deficitima i većem financiranju javnih potreba 'kod kuće' a ne izvana. I u financiranju velikih projekata, poput prometne infrastrukture, Hrvatska mora biti oprezna, sve treba biti dobro planirano, tempo mora odgovarati sposobnosti vraćanja dugova. Pritom naglašava da u ovom trenutku otplata dugova nije veliki problem. Udio otplata duga u ukupnom izvozu roba i usluga nije previsok (u 2001. iznosio je 22,6 posto). Hrvatska ima dobar rejting i povjerenje stranih investitora u našu financijsku sigurnost je visoko. Financijsko je tržište trenutno za nas vrlo povoljno, napominje Kraft, ali nije pametno pretpostaviti da se, uslijed različitih razloga, okolnosti ne mogu i promijeniti. (Hina) ds