POSLOVNI PREGLED BROJ 301

POSLOVNI PREGLED broj 301 01. - 07. veljače 2003. SADRŽAJ: VLADA PONIŠTILA ODLUKU O PRODAJI SUNČANOG HVARA TERMAMA ČATEŽ USKORO UGOVORI VEZANI ZA PROJEKT INTERNETIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE UDIO "SIVE EKONOMIJE" U BDP-U SVE MANJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD 9,5 POSTO HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 14 MILIJARDI DOLARA HRVATSKA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 2001. IZDVOJILA 1,78 MILIJARDI KUNA NA KRAJU 2002. GODINE BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU SMANJEN 0,3 POSTO ČAK 77 POSTO GRAĐANA HRVATSKE IMA NAVIKU KUPOVATI VIKENDOM HNB O MMF-OVOM STAND-BY ARANŽMANU ZA HRVATSKU NA AMERIČKOM BLOOMBERGU HAGENIN INDEKS MIREX OTVORENA MOGUĆNOST DA INA PONOVNO IZVOZI U MAKEDONIJU IZDANJE 200 MILIJUNA EUROOBVEZNICA BINA ISTRA D.D. DOSPIJEĆA 2022. FRANCUSKA TVRTKA KUPILA PROIZVODNU HALU ĐAKOVIĆA U HRVATSKOJ POČINJE S RADOM AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE ADECCO MEDIJSKA KAMPANJA VODAFONE NAJAVA NOVIH USLUGA SA VIPNET-OM PONUDA "MEČELJA" ZA KUPNJU ŽELJEZARE BEZ BANKOVNE GARANCIJE PRODAJA SUNČANOG HVARA UPITNA ZBOG PRIVREMENE SUDSKE ZABRANE ODBOR VJEROVNIKA PRIHVATIO UGOVOR O PRODAJI SISAČKE ŽELJEZARE "MEČELJU" D.FIRŠT PREDSJEDNIK UPRAVE METRO-A CASH&CARRY SOUTH EAST EUROPE EXPORTDRVO PLANIRA POVEĆATI IZVOZA ZA 10 POSTO MMF ODOBRIO HRVATSKOJ STAND-BY OD 146 MILIJUNA USD MINISTAR JURČIĆ S IZASLANSTVOM TALIJANSKE POKRAJINE O ZAŠTITI JADRANA MINISTAR ŽUVANIĆ U IZRAELU JURČIĆ NA ZV-U S PREDSTAVNICIMA TEKSTILNE I KOŽARSKE INDUSTRIJE HUP: MJERAMA HNB-A USPORAVA SE RAST KREDITA HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U CRNOJ GORI OKRUGLI STOL O SLOBODNIM ZONAMA MOGU SE OČEKIVATI DOBRI TURISTIČKI REZULTATI S NJEMAČKOG TRŽIŠTA UROD MASLINA U 2002. POVEĆAN ZA 25 POSTO 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PONIŠTILA ODLUKU O PRODAJI SUNČANOG HVARA TERMAMA ČATEŽ Hrvatska Vlada poništila je u četvrtak odluku o prodaji "Sunčanog Hvara" slovenskim Termama Čatež. Zbog propusta u postupku i grešaka u odlučivanju vezano za ponude za prodaju Sunčanog Hvara Vlada je dužnosti razriješila čitav Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju - Slavka Linića, Ljubu Jurčića, Matu Crkvenca, Božidara Pankretića i Pavu Župan Rusković. Vlada je zaključila da će se HFP preustrojiti, a u okviru preustroja naći nova kadrovska rješenja i za to zadužila resorno ministarstvo gospodarstva. USKORO UGOVORI VEZANI ZA PROJEKT INTERNETIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE Hrvatskoj Vladi bi u idućih deset - petnaest dana trebalo biti predloženo nekoliko ugovora vezanih za projekt internetizacije državne uprave, a jedan od njih, ugovor o uspostavi računalno- komunikacijske mreže za cjelovite potrebe državne uprave, sklopio bi se sa Hrvatskim telekomom (HT), najavio je u utorak potpredsjednik Vlade Goran Granić. Ugovor s HT-om predviđa se na rok od tri godine, uz mogućnost produženja za još dvije godine, a HT bi se obvezao i na investiranje 76 milijuna kuna u izgradnju računalno-komunikacijske mreže. Svoju investiciju HT bi pak "pokrio" naplatom svoje usluge jer država za sve njegove usluge godišnje plati oko 140 milijuna kuna. S ugovorom koji bi se potpisao cijena usluge za državnu upravu generalno bi se smanjila za 11 posto, ali kako se očekuje veći promet procjenjuje se da bi konačni iznos ostao isti (140 milijuna kuna). Ured za internetizaciju i povjerenstvo za internetizaciju taj koncept razvijaju već duže vrijeme, a prvi korak u njemu je uspostava računalne mreže koja bi obuhvatila sva tijela državne uprave i županije, u budućnosti i lokalne jedinice, kao i sudstvo, zdravstvo i slično, a koji bi na zajedničkim standardima razvijali svoje sustave. Koncept koji se priprema predviđa da se u provedbu uključi nekoliko institucija. Tako bi, kaže Granić, Financijska agencija (FINA) bila zadužena za koordinaciju sadržajnog, softverskog dijela projekta, dio poslova radio bi sadašnji zagrebački Gradski zavod za automatsku obradu podataka koji bi se transformirao u Agenciju za razvoj informatičkog sustava (u suvlasništvu države i grada Zagreba), dok bi HT bio zadužen za uspostavu računalno-komunikacijske mreže. Na najavu sklapanju ugovora s HT-om već su pristigli neki prigovori o navodnom "čuvanju monopola HT-a". No, Granić odbija takve optužbe objašnjavajući da je HT za sada jedini operater u fiksnoj telefonskoj mreži i ima potrebnu infrastrukturu, te ističući da nikakvih ograničenja neće biti u mobilnoj telefoniji i među pružateljima Internet usluga. Prema iznijetim podatcima državna uprava sada se koristi sa 40 tisuća terminala, a predviđa se da će se u tri godine taj broj utrostručiti, te da bi oko 80 posto ljudi koji rade u državnoj upravi za svoj rad koristilo terminale. Potpredsjednik Vlade smatra da bi dobro došla pojava novog operatera u fiksnoj telefonskoj mreži, te da je sada dobar trenutak i za raspisivanje natječaja za treću GSM mrežu. UDIO "SIVE EKONOMIJE" U BDP-U SVE MANJI Teret poreza hrvatski građani psihološki sve bolje prihvaćaju, svjesni da ga ne plaćaju tuđoj državi, zbog čega su utaje poreza sve rjeđe i porez se sve uspješnije naplaćuje, a što je rezultiralo značajnim padom udjela "sive ekonomije" u BDP-u, rekao je ministar financija Mato Crkvenac u srijedu na konferenciji za novinare. Iako je utvrđeni iznos neprijavljenih obveza 2002. bio znatno veći nego u 2001., udio nepodmirenih obveza, odnosno "sive ekonomije" u bruto domaćem proizvodu (BDP) u Hrvatskoj (prema analizi Instituta za javne financije) smanjio sa 11,1 posto iz 1994. godine, na manje od 7 posto BDP-a u prošloj godini, kazao je Crkvenac. Stoga, a i kako nema razloga da se ovogodišnji proračun ne ispuni prema planu, neće biti niti "dodatnih zahvata" u poreznom sustavu, izuzev novih poreznih stimulacija, rekao je ministar financija. Najavio je kako će u prvom tromjesečju ove godine biti pripremljene stimulacije za ulaganje poduzeća u istraživanje i inovacije. Predstavljajući rezultate poreznih nadzora, ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević rekao je kako je u nadzorima provedenim u 2002. utvrđeno više od 1,1 milijarde kuna neprijavljenih obveza, odnosno obveza koje porezni obveznici nisu iskazali u poreznim prijavama. Od tog se iznosa gotovo 1,088 milijardi kuna odnosi na neprijavljene poreze, 39,07 milijuna kuna na neplaćene doprinose, a 1,5 milijuna kuna na ostale nepodmirene obveze. Utvrđeni iznos neprijavljenih obveza bio je za čak 142 posto veći nego u 2001., no povećana je i učinkovitost nadzora, budući je povećanje utvrđenih nepomirenih obveza postignuto uz znatno manje, 25-postotno povećanje broja zaposlenih u Poreznoj upravi, rekao je Trbojević. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE OD 9,5 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine porasla za 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u tom je razdoblju proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 23,1 posto, u prerađivačkoj industriji za 9,4 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 6,6 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od listopada do prosinca lani u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od srpnja do rujna lani veća je za dva posto. HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 14 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug premašio je iznos od 14 milijardi američkih dolara. Ukupni je vanjski dug svih sektora (države, banaka, tvrtki) krajem studenoga lani iznosio 14.070 milijuna dolara, što je 395 milijuna dolara više nego u mjesecu prije, a za 25,6 posto ili za 2,86 milijardi dolara više nego krajem 2001. godine, najnoviji su podaci iz Hrvatske narodne banke. Takvom porastu inoduga, sa 11,2 milijarde dolara krajem 2001. na 14 milijardi dolara na koncu studenoga 2002., ponajprije su doprinijeli banke i država, a trećina povećanja duga rezultat je utjecaja međuvalutarnih promjena. Milijardu dolara povećanja duga u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci ostvarile su banke, uglavnom putem porasta inozemnih pozicija valuta i depozita, a dobrim je dijelom riječ o zaduživanju domaćih kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. Oko 900 milijuna dolara odnosi se na rast kreditnih zaduženja ostalih sektora, od čega više od polovice čine dugoročna zaduženja države, koja je i najveći dužnik sa oko 42 posto udjela u ukupnom dugu Hrvatske prema inozemstvu. Zbog kretanje tečaja američkog dolara prema euru i drugim valutama pak, ukupni inozemni dug 'statistički' je povećan za oko 970 milijuna dolara, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. Naime, približno dvije trećine inozemnog duga Hrvatske nominirano je u eurima, pa se jačanjem eura prema dolaru povećava dolarska vrijednost toga dijela duga. Bez obzira na načine nastajanja, iz raspoloživih se pokazatelja može izračunati da je ukupni inozemni dug u studenome lani već dostigao oko 66 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda u 2002. godini, a zaduženost po glavi stanovnika iznosi 3.170 dolara. Istodobno, treba istaknuti da međunarodna likvidnost Hrvatske nije upitna, budući da međunarodne pričuve HNB-a (koje su na kraju prošle godine iznosile 5,9 milijardi USD) 'pokrivaju' više od 42 posto ukupnog inozemnog duga. Najveći porast dugovanja prema inozemstvu, po podacima iz siječanjskog Biltena HNB-a, za prvih jedanaest mjeseci prošle godine pokazuje se kod banaka, čije je ukupni ino dug povećan za 47 posto - sa 2,3 milijarde dolara na kraju 2001. na 3,39 milijardi USD na kraju prošlogodišnjeg studenoga. Time je i udio banaka u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu u tom razdoblju porastao sa 20,5 na 24,1 posto. To pak govori i o tome da se sredstva za snažnu kreditnu aktivnost banaka u zemlji, odnosno za povećano kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju i inozemnim zaduživanjem, što je pak motiviralo središnju banku na nedavno donošenje mjera ograničavanja previsokog rasta plasmana poslovnih banaka. HRVATSKA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 2001. IZDVOJILA 1,78 MILIJARDI KUNA Po podatcima Dražavnoga zavoda za statistiku ukupni izdaci za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj 2001. iznosili su 1,78 milijardi kuna. Ti podatci prikupljeni su u poduzećima ili trgovačkim društvima, državnom sektoru i visokim učilištima. Gledano po temeljnim područjima znanosti, najviše je izdataka pripalo prirodnim znanostima - 41 posto, zatim tehničkim - 22 posto te društvenim - 14,8 posto. Na istraživanju i razvoju u Hrvatskoj je zaposleno 11.272 osobe s punim radnim vremenom od kojih je 66,5 istraživača. Ostali su stručni i tehnički suradnici, administrativni djelatnici i slično. Akademski stupanj doktora ima 45,2 posto istraživača, a 20,9 posto je magistara. Od 7.459 istraživača u Hrvatskoj, prema zahtjevima međunarodne statistike koje je moguće izraziti s pomoću ekvivalenta pune zaposlenosti, na poslovima istraživanja i razvoja u Hrvatskoj obavljen je posao jednak stvarnom angažmanu ljudskog potencijala 6.262 istraživača. Ukupno je objavljeno 7.180 istraživačkih radova od čega najviše u društvenim znanostima, 25,4 posto, u tehničkim znanostima 24,6 posto, a u prirodnim znanostima 13,7 posto. Po vrstama radova, najveći broj je primijenjenih - 44 posto, a temeljnih 39,8 posto. Po podatcima Državnoga zavoda za statistiku u inozemnim publikacijama 2001. objavljeno je 33,1 posto svih istraživačkih radova. NA KRAJU 2002. GODINE BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU SMANJEN 0,3 POSTO U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 0,3 posto manje zaposlenih nego u prethodnom mjesecu, dok je u odnosu listopad njihov broj povećan 0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.Na kraju prosinca, naime, u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo je zaposleno 231.575 osoba - 599 manje nego na kraju studenog te 358 više nego krajem listopada. ČAK 77 POSTO GRAĐANA HRVATSKE IMA NAVIKU KUPOVATI VIKENDOM Čak 77 posto građana u Hrvatskoj ima naviku kupovanja vikendom, pri čemu oko 64 posto građana subotu smatra danom za kupovanje, dok njih više od 70 posto nedjelju drži danom potpuno nepotrebnim ili tek malo potrebnim za kupovanje, a gotovo 80 posto ispitanika nije ni za obavljanje kupovine za vrijeme praznika. Pokazali su to rezultati istraživanja o navikama kupovanja vikendom koje je proveo zagrebački GfK - Centar za istraživanje tržišta. GfK je istražio kakve su sadašnje navike kupaca, ali i što smatraju potrebnim. Istraživanje je provedeno sredinom prosinca prošle godine na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 18 godina. Rezultati istraživanja pokazali su kako 43 posto ispitanika koji kupuju vikendom to čini samo subotom, njih 33 posto i subotom i nedjeljom, jedan posto kupuje samo nedjeljom, dok 23 posto građana kupovinu ne obavlja vikendom. Utoliko su zanimljivi rezultati ovih istraživanja za zaposlene u trgovini koji već duže vrijeme imamu ozbiljne primjedbe za obvezu rada u dana vikenda i praznika. Pokazalo se tako da gotovo dvije trećine građana subotu smatra danom za kupovanje (nužnim ili prilično potrebnim). Nedjelju pak više od 70 posto ispitanika drži potpuno nepotrebnom ili tek malo potrebnom za kupovanje, a gotovo 80 posto ispitanika nije za obavljanje kupovina za vrijeme praznika. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB O MMF-OVOM STAND-BY ARANŽMANU ZA HRVATSKU Za Hrvatsku je 14-mjesečni stand-by sporazum s pravom korištenja 105,9 milijuna specijalnih prava vučenja s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), odobrenim u ponedjeljak, u prvom redu mjera predostrožnosti i međunarodna potvrda vjerodostojnosti njenih opredjeljenja za daljnju fiskalnu konsolidaciju i strukturne promjene, napose u pogledu stabiliziranja javnog duga, povećane prilagodljivosti tržišta radne snage i novih pomaka u privatizaciji, ističe se u utorak u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB). Kako je konstatirano i u priopćenju MMF-a, hrvatske vlasti ne namjeravaju povlačiti taj kredit, napominju iz HNB-a. NA AMERIČKOM BLOOMBERGU HAGENIN INDEKS MIREX Na jednom od najvećih svjetskih informacijskih sustava, američkom Bloomberg Professional-u prvi je put objavljen i Hagenin indeks MIREX, koji pokazuje prosječnu vrijednost obračunskih jedinica mirovinskih fondova u Hrvatskoj, izvijestili su u četvrtak iz Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Hagenin index MIREX na Bloombergu je prvi put objavljen 4. veljače, a njegova će se vrijednost, kao i vrijednost obračunskih jedinica svih obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, na tom svjetskom sustavu prikazivati svaki dan te će tako biti dostupna svim potencijalnim svjetskim ulagačima. MIREX, koji se objavljuje jednom tjedno, zapravo pokazuje kako jedan mirovinski fond posluje u odnosu na druge fondove. Iz Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja podsjećaju da je MIREX tzv. benchmark za industriju mirovinskih fondova koji umanjen za dva postotna boda daje referentni prinos mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj. 4. TVRTKE OTVORENA MOGUĆNOST DA INA PONOVNO IZVOZI U MAKEDONIJU Hrvatska naftna kompanija INA nakon nekoliko godina ponovo bi mogla prodavati svoje proizvode u Makedoniji, nakon što bude objavljen međunarodni natječaj. Odlukom Vlade Makedonije skopski "Makpetrol" od srijede će uvoziti naftne derivate za potrebe državnih rezervi. Pola potrebnih količina za slijedeća 4 mjeseca, odnosno 150 tisuća tona uvest će "Makpetrol", a ostalu polovicu rafinerija OKTA koja je dolaskom nove Vlade odlukom Vrhovnog suda Makedonije izgubila pravo na monopol u uvozu naftnih derivata, inače predviđen ugovorom o prodaji rafinerije grčkom vlasniku "Helenic petroleumu". Prve će količine derivata "Makpetrol", koji je posao dobio od Vlade bez tendera, uvesti iz Grčke, a to je izazvalo puno primjedbi u makedonskoj javnosti. Tek nakon isteka ta 4 mjeseca bit će objavljen međunarodni natječaj za isporučitelja derivata. Mogućnost da se INA vrati na makedonsko tržište leži prije svega u Ugovoru o slobodnoj trgovini, a osobito Memorandumom o razumijevanju koji je između Hrvatske i Makedonije potpisan prošlog ljeta. Tim dokumentom, od 1. rujna 2002. godine, stupa na snagu članak 16. Ugovora o slobodnoj trgovini kojim se ukida carina roba pod trošarinama što je jedno od načela i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom koji su potpisale obje države. U toj su grupi roba, uz naftne derivate, još i alkohol te cigarete. Hrvatske cigarete uvezene bez carine od nedavno su na makedonskom tržištu, dok se alkoholna pića, naročito "Badela" koji je i veliki opskrbljivač Makedonije octom, uvoze bez zastoja svih proteklih godina. Nova makedonska Vlada promijenila je način dodjele kontingenta za robu bez carina. Više se količine ne dodjeljuju komisijski, već od početka ove godine svaka uvozna tvrtka prijavljuje svoje potrebe na carini i tko se prvi prijavi dobija pravo na uvoz. Hrvatski konditori, naročito Kraš, iskoristili su tu mogućnost i već su isporučili sve količine predviđene Ugovorom o slobodnoj trgovini za ovu godinu. Izvoznici mlijeka, mliječnih proizvoda te mesa i mesnih proizvoda i drugih prehrambenih proizvoda s obzirom na kvarljivost roba tu su mogućnost iskoristili zasad sa 22 posto. Hrvatski izvoznici u Makedoniju zadovoljni su tom novinom, no istodobno su im propisana dodatna davanja za troškove za svaki tarifni broj carina, jer se naplaćuje po 100 eura, što, kažu, nije u skladu sa Ugovorom o slobodnoj trgovini. Prethodna makedonska vlada za tu je svrhu propisala iznos 19 eura i to za cijelu listu proizvoda a ne za svaki tarifni broj. Uvoz pšenice zbog slabe godine bit će veći nego ranije, a, kako je najavilo Ministarstvo ekonomije, pšenica će se kupovati na aukciji. IZDANJE 200 MILIJUNA EUROOBVEZNICA BINA ISTRA D.D. DOSPIJEĆA 2022. Tvrtka Bina Istra izdala je 200 milijuna eura obveznica s rokom dospijeća u 2022., čiji je upis uspješno okončan 31. siječnja. To je prvo izdanje euroobveznica neke kompanije iz srednje i istočne Europe zadužene za izvođenje infrastrukturnih projekata, objavili su u utorak iz Zagrebačke banke. Izdanje Obveznica ocijenjeno je rejtingom BB+, odnosno Ba1 od rejting agencija Standard & Poor's i Moody's, navode iz ZABA-e. To izdanje predstavlja integralni dio ukupnog financiranja Bina Istre u iznosu od 290 milijuna eura za refinanciranje izgradnje faze 1A i financiranja izgradnje faze 1B Istarskog ipsilona (autoceste). Krajem veljače 2003. obveznice će biti uvrštene u kotaciju Luksemburške burze, te u Kotaciju I Zagrebačke burze. Financijski savjetnik izdavatelja i pokrovitelj izdanja je banka UBS Warburg, a pokrovitelj uvrštenja na Zagrebačku burzu bit će Zagrebačka banka i ZB Brokeri. Time će, naglašavaju iz ZABA-e, prvi put jedno izdanje obveznica hrvatskog izdavatelja biti uvršteno u kotaciju i na inozemnom i na domaćem tržištu kapitala, čime će se omogućiti ulaganje u taj vrijednosni papir i hrvatskim investitorima. FRANCUSKA TVRTKA KUPILA PROIZVODNU HALU ĐAKOVIĆA Predstavnici Đuro Đaković Holdinga i francuske tvrtke "Saint Jean Industries" potpisali su u utorak u Slavonskom Brodu ugovor o kupoprodaji proizvodne hale u kojoj će francuski proizvođač organizirati proizvodnju aluminijskih komponenti za potrebe svjetske automobilske industrije. Tako je i službeno otpočelo investiranje francuskog proizvođača u Slobodnu zonu Đuro Đaković. Investicija, koja osim kupovine i rekonstrukcije hale znači i prijenos moderne tehnologije te otvaranje 130 novih radnih mjesta do kraja ove godine, iznosi oko deset milijuna eura. To je i prvo ulaganje stranih investitora u Slobodnu zonu Đaković. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Dragan Marčinko i Jean Luis Warszynowski, član Uprave francuske tvrtke "Saint Jean Industries" U HRVATSKOJ POČINJE S RADOM AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE ADECCO Najveća svjetska kompanija za privremeno (temporary) zapošljavanje, Adecco grupa, počinje s radom u Hrvatskoj od ponedjeljka, 10. veljače. Uz standardno posredovanje pri zapošljavanju, Adecco prvi puta u Hrvatskoj uvodi "privremeno zapošljavanje", najavio je u srijedu na konferenciji za novinare izvršni direktor Adecca za Hrvatsku Alan Wittner. Institut "privremenog zapošljavanja" može se usporediti s postojećim uslugama koje nude agencije za čišćenje ili zaštitarske poslove, samo što će Adecco pružati takve usluge za vrlo širok spektar poslova u industriji, turizmu, administraciji itd. Adecco na privremenim poslovima u svijetu trenutno zapošljava 700.000 ljudi. Nećemo zapošljavati samo na poslovima visokog rizika kao što je razminiranje ili zaštitarstvo, istaknuo je Wittner dodavši da se neće posredovati ni pri zapošljavanju u inozemstvu. U Sloveniji je Adecco u tri godine stvorio bazu podataka o preko 5.000 kandidata za posao, a procjenjuje da će u Hrvatskoj ta baza biti veća jer je veća i nezaposlenost. U početku će ured raditi samo u Zagrebu, a ovisno o opsegu posla planira se proširenje na druge gradove. Ta švicarska kompanija, globalna predvodnica u upravljanju ljudskim resursima (Human Resource Solutions), ima preko 5.800 ureda u svijetu, najveću mrežu u toj grani industrije. MEDIJSKA KAMPANJA VODAFONE NAJAVA NOVIH USLUGA SA VIPNET-OM Kao rezultat u siječnju ove godine potpisanog Partnerskog sporazuma između jednog od najvećih svjetskih operatera mobilne telefonije, britanskog Vodafone-a i "mobilkom austria grupe", u čijem se sastavu nalazi i hrvatska tvrtka VIPnet, u Hrvatskoj je s početkom veljače započela medijska kampanja Vodafone-a kojom se za ovu godinu zapravo najavljuju nove zajedničke usluge VIPneta i Vodafone-a. Kampanja Vodafone-a u Hrvatskoj, kako se doznaje iz VIPnet-a, službeno je započela 1. veljače, zajednički je koordiniraju Vodafone, austrijski operater "mobilkom austria" i VIPnet, a realizira ju Vodafoneova reklamna agencija JWT iz Londona. Partnerski sporazum između Vodafone-a i "mobilkom austria grupe" potpisan je 7. siječnja ove godine u Ljubljani, a isti je dan predstavljen i hrvatskoj javnosti u zagrebačkom sjedištu VIPneta. Time je sporazumom "mobilkom austria grupa", koja ima 4,5 milijuna korisnika, ujedno dobila i ekskluzivno pravo na uvođenje i komercijalizaciju proizvoda Vodafone-a na austrijskom, slovenskom i hrvatskom tržištu, preko operatera-članica te grupe (Si.mobil-Slovenija, A1 -Austrija i VIP-Hrvatska). PONUDA "MEČELJA" ZA KUPNJU ŽELJEZARE BEZ BANKOVNE GARANCIJE Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u srijedu je na susretu s veleposlanikom Rusije Eduardom Leonidovičem Kuzminom istaknuo je kako ruska tvrtka "Mečelj" uz svoju ponudu za kupnju Željezare Sisak nije dostavila uobičajenu bankarsku garanciju za ovakvu vrstu posla koja bi jamčila ispunjavanje ugovornih obveza. Ministar Jurčić primio je veleposlanika Kuzmina, a na sastanku na kojem je bio prisutan i savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo Dubravko Radošević, razgovaralo se, među ostalim, o ponudi tvrtke "Mečelj" za kupnju sisačke Željezare, izviješteno je iz Ministarstva gospodarstva. Jurčić je jasno upoznao veleposlanika Kuzmina kako ruski "Mečelj" uz svoju ponudu za kupnju Željezare Sisak nije dostavio uobičajenu garanciju za ovakvu vrstu posla, a ulaganje u temeljni kapital tvrtke nije nužno ulaganje u proizvodnju već financijska transakcija koja može imati različite efekte. Jurčić je, napominje se u priopćenju, još jednom istaknuo važnost izdavanja standardne bankarske garancije za dobro izvršenje posla, odnosno ispunjenje obveza iz ugovora kod kupnje Željezare Sisak, koja služi kao potvrda boniteta tvrtke i instrument osiguranja plaća radnicima. Njezin je cilj zaštita prava, interesa i digniteta zaposlenih u Željezari te ima socijalnu i moralnu neprocjenjivu vrijednost. Ministar gospodarstva je ponovio kako je u međunarodnim poslovima bankarska garancija opće prihvaćen financijski instrument osiguranja. PRODAJA SUNČANOG HVARA UPITNA ZBOG PRIVREMENE SUDSKE ZABRANE Hrvatski fond za privatizaciju zaprimio je u ponedjeljak privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja 20,97 posto dionica Sunčanog Hvara, zbog čega, kako su izvijestili, ne mogu izvršiti odluku Vlade od 23. siječnja 2003. o prodaji Sunčanog Hvara (Termama Čatež). Stoga u HFP-u, kako navode u priopćenju, pretpostavljaju da će Vlada, poštujući odluku Suda, staviti izvan snage odluku kojom je bila prihvaćena ponuda za kupnju dioničkog paketa Sunčanog Hvara. HFP u priopćenju navodi da je od Trgovačkog suda u Zagrebu zaprimio mjeru zabrane otuđenja i opterećenja 945.067 dionica Sunčanog Hvara, što čini 20,97 posto dionice tvrtke, uz zabilježbu takve zabrane kod Središnje depozitarne agencije. Privremena mjera Trgovačkog suda u Zagrebu odnosi se na sve dionice koje ima HFP, a koje su bile oglašene na prodaju natječajem objavljenim 1. listopada 2002. godine, odnosno 20,97 posto temeljnog kapitala društva Sunčani Hvar. Slijedom toga, HFP, kao eventualni prodavatelj, nije više u mogućnosti izvršiti odluku Vlade od 23. siječnja 2003. godine, budući da više ne raspolaže sa 62,3 posto, nego 41,06 posto dionica Sunčanog Hvara d.d., navodi se u priopćenju. Iz HFP-a najavljuju da će na tu privremenu mjeru u zakonskom roku uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu. ODBOR VJEROVNIKA PRIHVATIO UGOVOR O PRODAJI SISAČKE ŽELJEZARE "MEČELJU" Odbor vjerovnika Željezare Sisak d.d. u stečaju u četvrtak je sa četiri glasa za i jednim suzdržanim glasom prihvatio tekst ugovora o prodaji sisačke Željezare ruskoj tvrtki "Mečelj", odnosno njezinom zastupniku za prodaju na svjetskom tržištu, tvrtki "Conares Trading" iz Švicarske, doznaje se od predsjednika Odbora vjerovnika Damira Borića. Kupoprodajni ugovor Odboru vjerovnika predložio je stečajni upravitelj Ilija Marić, koji je od Odbora zatražio i dobio suglasnost za njegovo potpisivanje. Predstavnik Koordinacije sindikata za opstojnost Željezare Mato Somić izjavio je da je kupoprodajni ugovor za sindikate i radnike prihvatljiv jer novi vlasnik zadržava svih 1700 radnika i radnicima nudi rad, posao i redovnu isplatu plaća. D.FIRŠT PREDSJEDNIK UPRAVE METRO-A CASH&CARRY SOUTH EAST EUROPE Generalni direktor tvrtke Metro Cash&Carry Hrvatska Damir Firšt s 1. veljače imenovan je predsjednikom Uprave Metro-a Cash&Carry South East Europe sa sjedištem u Beču, izvijestili su iz Metroa. Firšt će uz novu dužnost i dalje obavljati dužnost generalnog direktora Metroa u Hrvatskoj, na koju je stupio sredinom rujna prošle godine. Prije toga radio je u konzultantskoj kući KPMG kao savjetnik stranih investitora pri ulasku u Hrvatsku i početku poslovanja na hrvatskom tržištu. EXPORTDRVO PLANIRA POVEĆATI IZVOZA ZA 10 POSTO Tvrtka za prodaju namještaja Exportdrvo d.d. ove godine planira ostvariti ukupan promet od 98 milijuna eura, od čega 84 posto u izvozu, koji bi prema planu trebao porasti za 9,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Za nešto više od toga očekuju ostvariti i rast izvoza finalnih proizvoda, izvijestili su u ponedjeljak iz te tvrtke. Uz zaključene ugovore, dobra poslovna očekivanja za ovu godinu temelje na uspješnim nastupima na četiri siječanjska međunarodna sajma drvne industrije i namještaja (u Parizu, Koelnu, Hannoveru i Birminghamu). Na tim je sajmovima unatoč slabijoj posjećenosti nego prijašnjih godina ipak, kako ističe predsjednik Uprave Exportdrva Krešimir Šimatić, pokazan zadovoljavajući interes za njihove proizvode. Šimatić napominje da Exportdrvo d.d. na europskom i svjetskom tržištu posluje s velikim brojem kupaca, od kojih najviše sa onima iz Italije, Njemačke, Francuske i Engleske. Dodaje i da će tijekom ove godine Exportdrvo reaktivirati i tvrtku u SAD-u, što će, kako očekuju, omogućiti ostvarenje značajnijih rezultata i na tom tržištu. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MMF ODOBRIO HRVATSKOJ STAND-BY OD 146 MILIJUNA USD Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je u ponedjeljak zahtjev Hrvatske za 14-mjesečni stand-by kredit od 105,9 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 146 milijuna američkih dolara) kako bi podupro hrvatski gospodarski i financijski program do travnja 2004., priopćio je MMF. Hrvatska vlada ovaj aranžman kani tretirati samo kao mjeru opreza i ne namjerava koristiti kredit. Prva zamjenica direktora MMF-a Anne Krueger pohvalila je Hrvatsku za usvajanje gospodarskog programa za 2003. koji smjera na fiskalnu konsolidaciju i strukturalne reforme, uz naglasak na stabiliziranju omjera javnoga duga, fleksibilnosti tržišta rada i napretka u privatizaciji. "Taj program počinje postavljati temelje za fiskalnu održivost i održive visoke stope gospodarskog rasta, ali će trebati i narednih godina uslijediti fiskalna podešavanja i strukturalne reforme", kazala je Krueger. "Da bi se stabilizirao omjer javnoga duga (prema bruto domaćem proizvodu) nakon mnogo godina neprekidnog rasta, važno je da vlasti smanje manjak u javnoj potrošnji i spriječe porast jamstava vlade za dugove. Planirano smanjenjene javnog deficita bitno ovisi o provedbi usvojene politike plaća i planu smanjenja broja zaposlenih u sektoru obrane", rekla je Krueger. Ona je dodala kako će čvrsta provedba "tih politika pomoći da se izbjegnu rezanja u investicijskim programima". "Novi kriteriji za produljenje jamstava vlade za dugove trebaju se strogo primjenjivati u 2003. kako bi se spriječilo povećanje takvih obveza. Planovi vlasti za privatizaciju pomoći će da netto pozajmice ne prijeđu proračunski predviđenu razinu", rekla je dužnosnica MMF-a. "Fiskalna konsolidacija i pojačano oslanjanje proračuna na pozajmice na domaćem tržištu trebali bi pomoći u zaustavljanju pritiska na jačanje tečaja i podudara se s investicijskim potrebama novih privatnih mirovinskih fondova i potrebom za razvojem domaćeg tržišta kapitala. Središnja banka bi trebala dopustiti veću fleksibilnost u tečaju kako bi smanjila izloženost u valutarnim zamjenama", rekla je Krueger. Ona je također upozorila da Hrvatska narodna banka treba nastaviti nadzor bankarskog sustava kako bi osigurala da kreditne odluke "ostanu zdrave". MINISTAR JURČIĆ S IZASLANSTVOM TALIJANSKE POKRAJINE RIMINI O ZAŠTITI JADRANA Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primio je u ponedjeljak talijansko izaslanstvo pokrajine Rimini, a razgovaralo se o mogućnostima unapređenja gospodarske suradnje Hrvatske i Italije, te zaštiti Jadrana. Kako je priopćeno iz Ministarstva gospodarstva, obje su se strane složile da je važno zaštiti Jadransko more, te kako će se morati uložiti golemi napori u njegovoj zaštiti. Zanimanje za zaštitu Jadranskog mora poraslo je nakon potpisivanja sporazuma o projektu Družba i Adria u okviru kojega će se ruska nafta isporučivati u Omišlju. Hrvatska će Vlada, kako bi se smanjio rizik onečišćenja Jadrana, pokrenuti inicijativa za donošenje "Konvencije o zaštiti Jadranskog mora". U okviru te inicijative trebale bi sudjelovati sve zemlje koje izlaze na more, a žele se donijeti mjere koje bi dugoročno zaštitile Jadran, istaknuo je ministar Jurčić. U priopćenju se također navodi da bi te mjere trebale uključivati standard za brodove koji ulaze u Jadran i razvoj sustava zaštite u slučaju mogućih incidenata koji nisu ograničeni granicama neke zemlje, pa je zato i briga o zaštiti Jadrana posao svih zemalja koje imaju izlaz na more. MINISTAR ŽUVANIĆ U IZRAELU Ministar pomorstva, prometa i veza Ronald Žuvanić otputovao je u trodnevni posjet Izraelu kako bi s izraelskim kolegom Tsachiem Hanegbiem razgovarao o projektu ulaganja izraelskih tvrtki u zrakoplovnu industriju na području Zračne luke Pula. Osnovna djelatnost projekta bila bi prenamjena putničkih zrakoplova u teretne, izviješteno je u utorak iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. U sklopu posjeta Izraelu ministar Žuvanić će posjetiti u Tel Avivu "Israel Aircraft Industries", grupaciju koja je svjetski priznata kao lider u svim segmentima od zrakoplovne industrije do svemirske tehnologije, a u okviru koje posluje vrtka Bedek Aviation, jedna od šest tvrtki u svijetu specijalizirana za prenamjenu putničkih zrakoplova u teretne. Bedek Aviation namjerava na području Zračne luke Pula obavljati prenamjenu zrakoplova boeing 737-300SF i boeing 757F, a uz djelatnost prenamjene zrakoplova, ta tvrtka se bavi i proizvodnjom pojedinih dijelova. Iz Ministarstva napominju kako svjetski trendovi već nekoliko desetljeća ukazuju na stalan rast količine tereta koji se prevozi zračnim putem, a predviđanja govore da će prijevoz tereta zrakom u odnosu na današnji prijevoz u narednih 20 godina rasti stopom od 6,4 posto na godinu. 6. SAJMOVI JURČIĆ NA ZV-U S PREDSTAVNICIMA TEKSTILNE I KOŽARSKE INDUSTRIJE Za poboljšanje stanja u tekstilnoj, odjevnoj i kožno-obućarskoj industriji Ministarstvo gospodarstva može u kratkom roku, odnosno već u ovoj godini, proizvođačima samo kroz skori početak rada Agencije za poticanje izvoza ponuditi marketinšku potporu na inozemnim tržištima te organizaciju i djelomično financiranje nastupa na domaćim i stranim sajmovima. Rekao je to ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u četvrtak na Gospodarskom forumu - tradicionalnom susretu predstavnika tekstilne i kožarske industrije s predstavnicima Vlade u sklopu sajmova tekstilne i kožarske industrije Dani mode na Zagrebačkom velesajmu. Najznačajnija dugoročna mjera trebala bi biti izobrazba stručnog kadra, kojeg kao i u ostalim gospodarskim granama, i u ovim djelatnostima nedostaje na svim razinama - od tehnološke do upravljačke. Najveći udarac hrvatskoj industriji, pa tako i tekstilnoj i kožarskoj djelatnosti, bilo je nestajanje tzv. "socijalističkih tržišta". O povratku na ta "stara tržišta" ne možemo govoriti, jer njih više nema, odnosno sada su otvorena i konkurenciji iz cijelog svijeta. Kako nismo uspjeli održati konkurentnost na domaćem, pitanje je možemo li dostići konkurenciju i na inozemnim tržištima, rekao je Jurčić. Izlaz iz trenutne situacije, ipak će najvećim dijelom biti na samim proizvođačima, koji osim na proizvodnji, moraju poraditi na svim aspektima poslovanja, od dizajniranja, distribucije, marketinga i sl., a posebice na izradi vlastitih, kvalitetnih i prepoznatljivih robnih marki, rekao je ministar gospodarstva. U prerađivačkoj industriji hrvatska tekstilna i odjevna industrija po broju zaposlenih nalazi se na prvom mjestu, sa 34.028 zaposlenih ili 14,2 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Kožarska industrija, pak, zapošljava oko 8.765 radnika, što je 3,65 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Istodobno, ove su grane industrije izrazito izvozno orijentirane te u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluju sa 16,3 posto (719,7 milijuna američkih dolara do kraja studenog 2002. godine). 7. UDRUGE HUP: MJERAMA HNB-A USPORAVA SE RAST KREDITA Stroge mjere Hrvatske narodne banke u cilju obuzdavanja rasta plasmana poslovnih banka zasigurno će dovesti do sporijeg rasta kredita, ocjenjuje se u Ekonomskom monitoru Hrvatske udruge poslodavaca, uz procjenu kako će to imati određene učinke na "hlađenje" ekonomije kroz sporiji rast potrošnje i smanjivanje pritiska na bilancu plaćanja. Zbog toga su ukupni učinci za gospodarstvo i građane prilično neizvjesni. Ostaje pitanje koliko će takve mjere monetarnih vlasti zaista usporiti dosadašnji rast plasmana i inozemnog zaduženja banaka bez većih posljedica na kretanje kamatnih stopa i stanje likvidnosti u domaćem bankarskom sektoru, navodi se u analizi. U ovoj godini, osim stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) od 3,5 do 4 posta, u Hrvatskoj se očekuje blagi oporavak zaposlenosti, umjereni rast plaća i troškova rada, niska inflacija, stabilan tečaj, ostvarenje zacrtanih fiskalnih kretanja i značajnije usporavanje rasta kredita. Istodobno, očekivanje parlamentarnih izbora rađa neizvjesnost oko njihovog utjecaja na gospodarstvo, pa je moguće usporavanje privatizacije, odgađanje strukturnih reformi, popuštanje oko plaća u pojedinim segmentima javnog sektora, ocjenjuje se u siječanjskom Ekonomskom monitoru HUP-a. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević, komentirajući izvješće koji sadrži podatke za treći kvartal 2002., ističe kako Vlada u provedbi ekonomske politike treba zadržati makroekonomsku stabilnost, te da jedini problem može biti pitanje deficita tekuće platne bilance. Nadalje, iz HUP-a predlažu nastavak i ubrzanje politike privatizacije, nastavak projekta fleksibilizacije tržišta rada, intenziviranje provođenje mjera iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, jer drže da su rokovi prekratki s obzirom na ambiciozan plan Hrvatske. BDP je, navodi se u monitoru, u trećem kvartalu 2002. u odnosu na isto razdoblje 2001. porastao za 6,5 posto, što je najviša stopa rasta od 1997. Rast je potpuno generiran snažnom domaćom potražnjom, osobna potrošnja porasla je 7,1 posto, a investicije za 15,9 posto. No, istodobno se utvrđuje da stagnira izvoz roba, a uvoz snažno raste. Omjer pokrivenosti robnog uvoza izvozom je za prvih 11 mjeseci 2002. pao na rekordno nisku razinu od 45,3 posto Prognostički indeks CROLEI uočljivo stagnira posljednjih mjeseci, što ukazuje na povećane neizvjesnosti oko kratkoročnih izgleda hrvatskog gospodarstva, navodi se u izvješću. Što se pak tiče međunarodnog okružja, glavni izvor rizika je i dalje mogućnost rata u Iraku. U slučaju dugoročnijeg sukoba praćenog visokom cijenom nafte moglo bi doći do ozbiljnije recesije svjetskog gospodarstva uz rast inflacije, no analitičari za sada veću vjerodostojnost pridaju scenariju kraćeg sukoba, s manje izraženim posljedicama. HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U CRNOJ GORI Hrvatska gospodarska komora (HGK) idući će tjedan, 10. veljače, otvoriti svoje predstavništvo u Crnoj Gori, sa sjedištem u Kotoru, izvijestili su iz HGK. Svečanosti otvorenja prisustvovat će, kako se očekuje, visoki državni dužnosnici te predstavnici najznačajnijih crnogorskih tvrtki kao i predstavnici hrvatskih tvrtki-kćeri koje već posluju na crnogorskom tržištu - Ina, Podravka, Dalmacijacement i Pongrad. HGK već ima predstavništva u Bruxellesu, Sarajevu, Beogradu i Prištini te poslovnice u Mostaru i Banja Luci. OKRUGLI STOL O SLOBODNIM ZONAMA Slobodne zone su pouzdani činitelji gospodarske politike za privlačenje inozemnog kapitala, no u Hrvatskoj ti uvjeti još nisu ispunjeni, pa su i strana ulaganja neznatna, kazao je u ponedjeljak predsjednik udruge Hrvatske slobodne zone Ivan Miloš. Na okruglom stolu pod nazivom "Slobodne zone - biti ili ne biti za Hrvatsku" sudjelovalo je 20-ak predstavnika slobodnih zona u Hrvatskoj i tvrtaka koje posluju u njima te predstavnici riječke Gospodarske komore. U Hrvatskoj je osnovano 15 slobodnih zona, od kojih na riječkom području dvije - Slobodna zona Luka Rijeka i Slobodna zona Kukuljanovo. Po međunarodnim konvencijama slobodna zona posebno je uređen i ograđen proizvodni ili drugi prostor u koji se inozemna roba može unijeti bez carinskih administrativnih postupaka, bez plaćanja carine, PDV-a i drugih državnih pristojba. Novi Zakon o slobodnim zonama jedan je od glavnih preduvjeta za dotok stranog kapitala i Sabor bi ga trebao što prije donijeti. K tomu, potrebni su programi upravljanja slobodnim zonama o čijem bi se ostvarenju skrbila Vlada, kazao je Miloš. Po njegovim riječima, povlastice koje će poduzetnici ostvarivati u slobodnim zonama neće smanjiti državne prihode. Miloš ističe da svaki dolar koji poduzetnik ostvari u slobodnoj zoni državi osigurava tri puta veći prihod te da bi slobodne zone trebale smanjiti nezaposlenost, povećati izvoz, smanjiti uvoz te povećati BDP na 15.000 dolara po stanovniku. Projekti slobodnih zona mogu se ostvariti samo suradnjom Vlade i lokalnih jedinica. 8. OSTALO MOGU SE OČEKIVATI DOBRI TURISTIČKI REZULTATI S NJEMAČKOG TRŽIŠTA Hrvatska se kao turistička zemlja potpuno etablirala na njemačkom tržištu, ne samo kao destinacija sunca i mora nego i kao zemlja koja sve više ulaže u kvalitetu svoje ponude zbog čega su je njemački organizatori putovanja proglasili apsolutnim pobjednikom sezone 2002. na Sredozemlju te najavili dobre rezultate s toga tržišta i u ovoj godini. Rekla je to ministrica turizma Pave Župan Rusković koja je u srijedu bila nazočna otvorenju međunarodnog turističkog sajma "Reisen 2003" u Hamburgu, na kojemu je Hrvatska zemlja- partner. Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za Njemačku Zlatko Deželjin kazao je da po trenutnom stanju bookinga Hrvatska na njemačkom tržištu odlično stoji te da se s toga tržišta ove godine mogu očekivati i nešto bolji rezultati od prošlogodišnjih, i to unatoč i dalje prisutnoj recesiji njemačkog gospodarstva kao i prijetnji rata u Iraku. UROD MASLINA U 2002. POVEĆAN ZA 25 POSTO U Hrvatskoj je prošle godine prerađeno oko 35.000 tona maslina i proizvedeno oko 6.000 tona maslinovog ulja, što je oko 25 posto više od uroda 2001., ističe se u izvještaju Zadružnog saveza Dalmacije. Broj rodnih stabala maslina svake se godine povećava, pa tako danas možemo govoriti od 4.500.000 stabala maslina i oko 35.000 registriranih maslinara koji su dobili sredstva poticaja za maslinarstvo. No, ujedno se napominje da je i prošle godine uvezeno 1200 tona maslinova ulja iz zemalja Europske unije. Potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi samo oko dvije litre.