ČETIRI SLJEDNICE SFRJ PIŠU SAD-U PROTIV ODMRZAVANJA DIJELA NOVCA SFRJ

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Budući da 25. veljače stupa na snagu odluka američkog Ureda za nadzor inozemne imovine (OFAC) kojom se odmrzava dio sredstava bivše SFRJ kod međunarodnih institucija, četiri sljednice bivše SFRJ, osim Srbije i Crne Gore, odlučile su danas u Zagrebu da će se pojedinačnim pismima obratiti tom uredu kako se ne bi deblokirala sredstva od 40 milijuna dolara koja bi mogla pripadati svim državama.#L# To je dogovoreno na današnjem sastanku Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ, održanom u Zagrebu uz sudjelovanje predstavnika svih pet država sljednica SFRJ. Ovlašteni predstavnik Hrvatske, Zdravko Rogić, pojasnio je na konferenciji za novinare nakon sastanka kako je nespornih 62 milijuna dolara koji će se deblokirati jer je riječ o sredstvima banaka i pravnih osoba s područja Srbije i Crne Gore. No, spornih je, kažu, 40 milijuna dolara za koje u dokumentaciji OFAC-a stoji da pripadaju saveznim resorima i agencijama bivše SFRJ. Rogić je izvijestio kako nije uspio pokušaj da se oko toga nastupi zajednički prema OFAC-u, a predstavnik Srbije i Crna Gore Veroljub Dugalić drži da za to nema potrebe jer će se deblokirati samo sredstva koja, kaže, njima i pripadaju. Odlukom američke administracije ostaju blokirana sredstva u ostale tri kategorije depozita bivše NBJ - ukupno 254 milijuna dolara. Hrvatska i dalje ostaje pri stavu da ne ratificira okvirni sporazum o nasljedstvu, dok se ne pojasni što se dogodilo sa sredstvima u mješovitim bankama, odgovorio je na upit Rogić. Naime, u sporazumu se navodio iznos od 645 milijuna dolara, a naknadno su dostavljeni podaci Srbije i Crne Gore po kojima je riječ o knjigovodstvenoj vrijednosti te da je u mješovitim bankama ostalo samo 56 milijuna dolara, kazao je predstavnik BiH Kemal Kozarić dodavši da nedostaju podaci gdje je 590 milijuna dolara. Odgovor na pitanje 'gdje je taj novac' treba tražiti kod mješovitih banaka, smatra Dugalić. Mješovite banke u kojima su bila deponirana sredstva bivše NBJ su Adria bank iz Beča, AY Bank iz Londona, Banque Franco-Yougoslave iz Pariza, Beogradska banka iz Cipra, Agencija Beogradske banke i Agencija Jugobanke iz New Yorka, LBS Bank iz New Yorka te LHB iz Frankfurta. Ranije se već moglo doznati da su zatraženi podaci od osam mješovitih banaka i NBJ, ali da se ništa nije postiglo. Predložen je i osnutak stručne komisije koja će proučiti svu dokumentaciju i u tim bankama, a da kao zadnja opcija, što je i potvrđeno danas u Zagrebu, ostaje tužiti mješovite banke. Predstavnik Slovenije France Arhar naglasio je da NBJ još nije dostavila odnosno još se ne zna završna bilanca NBJ bivše države, kao ni početna bilanca nove središnje banke nove države. Druga tema današnjih razgovora bili su pregovori oko klirinškog duga Rusije, nakon sastanka koji je održan krajem siječnja u Moskvi. Nesporno utvrđeni dug Rusije prema bivšoj SFRJ je 1,432 milijarde klirinških dolara, postoje još neke sporne stavke, a novi sastanak o toj temi najavljen je za ožujak u Beogradu. (Hina) db ds