ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Budući da 25. veljače stupa na snagu odluka američkog Ureda za nadzor inozemne imovine (OFAC) kojom se odmrzava dio sredstava bivše SFRJ kod međunarodnih institucija, četiri sljednice bivše SFRJ, osim
Srbije i Crne Gore, odlučile su danas u Zagrebu da će se pojedinačnim pismima obratiti tom uredu kako se ne bi deblokirala sredstva od 40 milijuna dolara koja bi mogla pripadati svim državama.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Budući da 25. veljače stupa na snagu
odluka američkog Ureda za nadzor inozemne imovine (OFAC) kojom se
odmrzava dio sredstava bivše SFRJ kod međunarodnih institucija,
četiri sljednice bivše SFRJ, osim Srbije i Crne Gore, odlučile su
danas u Zagrebu da će se pojedinačnim pismima obratiti tom uredu
kako se ne bi deblokirala sredstva od 40 milijuna dolara koja bi
mogla pripadati svim državama.#L#
To je dogovoreno na današnjem sastanku Odbora za raspodjelu
financijske imovine i obveza bivše SFRJ, održanom u Zagrebu uz
sudjelovanje predstavnika svih pet država sljednica SFRJ.
Ovlašteni predstavnik Hrvatske, Zdravko Rogić, pojasnio je na
konferenciji za novinare nakon sastanka kako je nespornih 62
milijuna dolara koji će se deblokirati jer je riječ o sredstvima
banaka i pravnih osoba s područja Srbije i Crne Gore. No, spornih
je, kažu, 40 milijuna dolara za koje u dokumentaciji OFAC-a stoji da
pripadaju saveznim resorima i agencijama bivše SFRJ.
Rogić je izvijestio kako nije uspio pokušaj da se oko toga nastupi
zajednički prema OFAC-u, a predstavnik Srbije i Crna Gore Veroljub
Dugalić drži da za to nema potrebe jer će se deblokirati samo
sredstva koja, kaže, njima i pripadaju.
Odlukom američke administracije ostaju blokirana sredstva u ostale
tri kategorije depozita bivše NBJ - ukupno 254 milijuna dolara.
Hrvatska i dalje ostaje pri stavu da ne ratificira okvirni sporazum
o nasljedstvu, dok se ne pojasni što se dogodilo sa sredstvima u
mješovitim bankama, odgovorio je na upit Rogić. Naime, u sporazumu
se navodio iznos od 645 milijuna dolara, a naknadno su dostavljeni
podaci Srbije i Crne Gore po kojima je riječ o knjigovodstvenoj
vrijednosti te da je u mješovitim bankama ostalo samo 56 milijuna
dolara, kazao je predstavnik BiH Kemal Kozarić dodavši da nedostaju
podaci gdje je 590 milijuna dolara.
Odgovor na pitanje 'gdje je taj novac' treba tražiti kod mješovitih
banaka, smatra Dugalić.
Mješovite banke u kojima su bila deponirana sredstva bivše NBJ su
Adria bank iz Beča, AY Bank iz Londona, Banque Franco-Yougoslave iz
Pariza, Beogradska banka iz Cipra, Agencija Beogradske banke i
Agencija Jugobanke iz New Yorka, LBS Bank iz New Yorka te LHB iz
Frankfurta.
Ranije se već moglo doznati da su zatraženi podaci od osam
mješovitih banaka i NBJ, ali da se ništa nije postiglo. Predložen je
i osnutak stručne komisije koja će proučiti svu dokumentaciju i u
tim bankama, a da kao zadnja opcija, što je i potvrđeno danas u
Zagrebu, ostaje tužiti mješovite banke.
Predstavnik Slovenije France Arhar naglasio je da NBJ još nije
dostavila odnosno još se ne zna završna bilanca NBJ bivše države,
kao ni početna bilanca nove središnje banke nove države.
Druga tema današnjih razgovora bili su pregovori oko klirinškog
duga Rusije, nakon sastanka koji je održan krajem siječnja u
Moskvi. Nesporno utvrđeni dug Rusije prema bivšoj SFRJ je 1,432
milijarde klirinških dolara, postoje još neke sporne stavke, a novi
sastanak o toj temi najavljen je za ožujak u Beogradu.
(Hina) db ds