DW 28. II. PLAVŠIĆKINIH JEDANAEST GODINA KAZNE - PUTOKAZ POMIRBE?

DEUTSCHE WELLE - DW 28. II. 2003. Jedanaest godina zatvora za Biljanu Plavšić - miljokaz za pomirbu Sud Ujedinjenih naroda za ratne zločince u Haagu jučer je zbog zločina protiv čovječnosti Biljanu Plavšić osudio na jedanaest godina zatvora. 72-godišnja bivša predsjednica bosanskih Srba sudu se predala dragovoljno, a u rujnu prošle godine priznala je da je sudjelovala u protjerivanju Hrvata i Muslimana. Komentar Fabiana Schmidta. "Presuda haaškoga suda za ratne zločince koja je izrečena Biljani Plavšić ima posebno značenje. To je prva presuda izrečena nekom visokom političaru s područja bivše Jugoslavije - Biljana Plavšić je kao zamjenica vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića u znatnoj mjeri politički suodgovorna za etnička čišćenja, progone i umorstva u ratu u kojem je poginulo približno 200 tisuća ljudi. Presuda je miljokaz na putu ka pomirenju u Bosni i Hercegovini, jer jedan od počinitelja snosi osobnu odgovornost za najgore strahote rata. To bi trebalo dati povoda za razmišljanje prvenstveno onim nostalgičarima u Republici Srpskoj koji su još ovoga tjedna novinarima izjavljivali kako je Biljana Plavšić priznavanjem krivnje izdala srpske interese. Svojom presudom suci jasno i glasno pokazuju da sud želi pronaći istinu, a ne paušalno osuditi srpski narod, kako to još uvijek šire brojni propagandisti nacionalističkih mitova. Sud je u svojoj presudi uzeo u obzir kako teške zločine, tako i veliku političku odgovornost koju je za vrijeme rata Biljana Plavšić svojim položajem imala. No kao olakotnu okolnost suci su također uzeli u obzir i mjere koje je kao Karadžićeva nasljednica u prvim poslijeratnim godinama poduzela za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, i to unatoč snažnom otporu u vlastitim redovima. Sud je nagradio i što je optužena priznala krivnju, kao i njezin dragovoljan dolazak u Haag. Konačno, na presudu je utjecala i njezina visoka životna dob. Međutim suci su propustili priliku da u izrečenoj presudi jasno naglase kako je Plavšić svjedočenjem u procesima drugih optuženika, poput onog protiv bivšeg srbijanskog i jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, nedovoljno aktivno pomogla u rasvjetljavanju zločina, a samo je tako mogla pokazati kako joj je i samoj stalo do istine. Mnogim žrtvama i njihovoj rodbini kazna od jedanaest godina učinit će se blagom, jer je ipak znatno ispod 15 do 20 godina, koliko je tražilo tužiteljstvo. Pa ipak, ona je znatno iznad preporuke obrane koja je ukazujući na dob 72-godišnjakinje agumentirala kako bi svaka kazna veća od osam godina bila ravna doživotnoj robiji. Pomirba se u Bosni i Hercegovini u trenutku izricanja ove presude nalazi na samom početku. Mnogi optuženici još uvijek su na slobodi. Za pravno utvrđivanje istine haaški sud može pružiti mali doprinos. Ali javnost u Bosni i Hercegovini mora se sama nepristrano pozabaviti vlastitim povijesnim i društvenim rasvjetljavanjem rata. Tu zadaću sud ne može učiniti umjesto tamošnjih ljudi." (DW)