NJ 2. III. DPA: ČILE I MEKSIKO STRAHUJU

NJEMAČKA DPA 2. III. 2003. Čile i Meksiko groze se odluke o ratu ili miru "Čileanska i meksička vlada nalaze se trenutno u ozbiljnom škripcu zbog krize oko Iraka. Budući da te dvije zemlje imaju status članica Vijeća sigurnosti UN s vremenski ograničenim mandatom, njihov bi glas mogao presudno utjecati na odluku o ratu odnosno miru. Tijekom glasanja o američko-britansko-španjolskom nacrtu rezolucije koja bi trebala autorizirati rat, morat će očitovati jasan stav. Kvarenje odnosa sa Sjedinjenim Državama oduvijek je bilo vratoloman poduhvat za vlade latinoameričkih zemalja. 'Mi smo malena zemlja', ponavljao je prošlog petka nakon sastanka s posebnim američkim izaslanikom Ottom Reichom čileanski predsjednik, socijalist Ricardo Lagos. No, ni ignoriranje otpora među vlastitim stanovništvom nije baš dobra zamisao kada je riječ o demokratskoj zemlji. Ankete pokazuju da je 70 posto građana obje zemlje protiv toga da njihova vlada podupre ratnu politiku Sjedinjenih Država. Nitko pak ne zna točno što čeka spomenute dvije zemlje ako bace klipove pod noge ratnoj mašineriji i glasaju niječno ili se samo suzdrže glasanja - i ta činjenica izaziva gotovo još i veći strah. Sjedinjene su Države najvažnije tržište i za čileanske i za meksičke proizvode. Primjerice, Meksiko kao članica sjevernoameričke zone slobodne trgovine godišnje izvozi u Sjedinjene Države robu i usluge u vrijednosti 143 milijarde dolara (...). U usporedbi s time, Njemačka uvozi iz Meksika proizvode u vrijednosti 1,24 milijarde dolara. U slučaju Čilea izvoz u EU nešto je viši od onog u SAD ali Europa je međusobno posvađana. Osim toga, ta južnoamerička zemlja strahuje da bi američki Kongres mogao blokirati predstojeću ratifikaciju sporazuma o slobodnoj trgovini. Meksiko je čak još ranjiviji. Nekoliko milijuna Meksikanaca koji ilegalno žive u Sjedinjenim Državama mogli bi biti prisiljeni platiti visoku cijenu za otpor svoje vlade. Doduše, sve tri zemlje službeno opovrgavaju bilo kakav nagovještaj pritiska. No, bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger nedavno je na privatnoj večeri u Meksiku upozorio da treba izbjegavati suradnju s Francuskom, Njemačkom i Rusijom, koja bi zasigurno 'oneraspoložila' SAD, kazao je elegantno i istodobno neodređeno Kissinger. Prije samo 30 godina takvu bi Kissingerovu izjavu bilo lako protumačiti kao uvijenu prijetnju odgovarajućoj vladi da bi se mogla suočiti s državnim udarom. No, danas se američki ministar vanjskih poslova Colin Powell čak ispričava zbog uloge Sjedinjenih Država u svrgavanju čileanskog predsjednika Salvadora Allendea, koji je 1973. g. organizirao general Augusto Pinochet. Ta je isprika funkcionirala kao mrkva. Meksiko i Čile ne žele poslužiti kao primjeri koji bi trebali pokazati hoće li uskoro uslijediti i batina. Obje zemlje pozvale su pet velikih sila s pravom veta - SAD, Rusiju, Kinu, Veliku Britaniju i Francusku - da se dogovore i ne rješavaju svoje nesuglasice preko leđa malih zemalja. Predsjedatelj vanjskopolitičkog odbora čileanskog Senata Gabriel Valdes najjasnije je očitovao nelagodu latinoameričkih političara. 'Naravno' da će Sjedinjene Države formirati pritisak, napominje on. Razgovor sa SAD nelikuje pregovorima s 'velikim teškim slonom', koji u većini slučajeva pokazuje 'loše manire', napominje Gabriel Valdes" na kraju izvješća dopisnika Jana-Uwea- Ronnenburgera.