FRANC-AFP OD 28.2.03. PLAVŠIĆKINA PRESUDA PUT PREMA POMIRBI

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP* 28.II.2003. Presuda Biljani Plavšić - prinos pomirbi "Sudska presuda kojom se Biljani Plavšić, bivšoj predsjednici bosanskih Srba, određuje jedanaestogodišnja zatvorska kazna za zločine protiv čovječnosti počinjene od 1992. do 1995., pozitivna je etapa na dugom putu pomirbe među narodima u toj zemlji, misle analitičari. 'Doista mislim da je priznanje odgovornosti visokog srpskog dužnosnika vrlo važan događaj' za pomirbu među trima zajednicama u Bosni, srpskoj, muslimanskoj i hrvatskoj, rekao je za AFP Mark Wheeler, analitičar iz International Crisis Group (ICG), neovisne istraživačke organizacije sa sjedištem u Bruxellesu. 'Prema tomu, mislim da je kazna (određena Plavšićki) u potpunosti primjerena', dodao je. (...) Gospođa Plavšić, najviši politički dužnosnik kojemu je izrečena presuda na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, priznala je da je imala presudnu ulogu u etničkom čišćenju koje su bosanski Srbi provodili nad Muslimanima i Hrvatima u Bosni, a očitovalo se u zatočenju više tisuća civila u logorima, u nasilnom progonu, ubijanju i silovanju nekoliko stotina nesrpkinja. Ipak, prema mišljenju analitičara iz ICG-a, proći će 'još puno vremena dok pojedinačna suđenja zločincima ne dovedu do opće pomirbe'. Usporedio je sadašnje stanje u Bosni sa stanjem nakon Drugog svjetskog rata, kada je većina Nijemaca mislila da je suđenje nacističkim čelnicima u Nuerenbergu bilo tek 'pobjednička pravda'. 'Tek su 1960-ih Nijemci zaista počeli shvaćati kakve je strahote počinio nacistički režim', istaknuo je. Čelnik udruge bivših muslimanskih zatočenika srpskih logora iz doba sukoba Džemil Sijarić misli da je 'samo priznanje da su zločini počinjeni' važno 'koliko i sama presuda' izrečena Biljani Plavšić. Politički analitičar sarajevskog dnevnika 'Oslobođenje' Emir Habul drži da 'u ovom slučaju' presuda 'nije najvažnija'. 'Najvažnije je da je sud priznao da su zločini počinjeni', istaknuo je. Suđenje Biljani Plavšić dugoročno će, misli, pridonijeti pomirbi među zajednicama. Sadašnji čelnici bosanskih Srba bili su 'ravnodušni' prema presudi, ističe. Po njegovu mišljenju, 'pozitivno je što se nisu, kao prije, uključili u žestoku obranu' počinjenih zločina. Međutim, neke žrtve etničkog čišćenja koje su provodili bosanski Srbi i dalje misle da je UN-ov sud bio preblag prema 'željeznoj dami' i ne vjeruju u pomirbu. 'Govore o pomirbi, ali kako može biti pomirbe ako se zločinci nagrađuju?', pita se ogorčeni Sabra Kulenović iz Srebrenice (sjeveroistok zemlje), gdje se u srpnju 1995. dogodio najgori pokolj muslimanskih civila u čitavom sukobu. Pošto su snage bosanskih Srba zauzele tu muslimansku enklavu pobijeno je preko sedam tisuća Muslimana, što je najveći pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata", piše Sabina Arslanagić.