SPLIT, 24. veljače (Hina) - Analiza postojećeg stanja kao prvi korak u izradi Elaborata o razvitku otoka u području vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda je završena, izjavio je na konferenciji za novinare Branko Pejaković, direktor
Vodnogospodarskog odjela Split, koji je, u ime Povjerenstva za razvitak otoka, zadužen kao koordinator cijeloga projekta.
SPLIT, 24. veljače (Hina) - Analiza postojećeg stanja kao prvi
korak u izradi Elaborata o razvitku otoka u području vodoopskrbe,
odvodnje i zaštite voda je završena, izjavio je na konferenciji za
novinare Branko Pejaković, direktor Vodnogospodarskog odjela
Split, koji je, u ime Povjerenstva za razvitak otoka, zadužen kao
koordinator cijeloga projekta. #L#
"Mi smo do sada obradili postojeće stanje i proslijedili ga
Ministarstvu javnih radova, koje sada treba dati zeleno svjetlo za
sljedeći korak, a to je da se utvrde ciljevi, odnosno krajnje
futurističko rješenje kojim bi svaki otok riješio sve probleme",
kazao je Pejaković.
Elaborat obrađuje postojeće stanje svih otoka od granice sa
Slovenijom do granice s Crnom Gorom i to svih naseljenih otoka,
uključujući i Brijune koji su nenaseljeni, ali su uključeni u
projekt zbog svoje atraktivnosti i zaštite.
Po njegovim riječima, promatraju se tri komponente: korištenje
voda, zaštita voda i mora od onečišćenja, te zaštita od štetnog
djelovanja voda. U okviru tog postojećeg stanja izrađena je SWOT
analiza koja obuhvaća unutrašnje snage, unutrašnje slabosti,
vanjske prilike i vanjske prijetnje. Kod ove analize polazišna je
teza činjenica da je turizam okosnica gospodarskog razvoja otoka.
Istraživanja su pokazala da je u vodoopskrbi unutrašnja snaga:
sustav praćenja kvalitete vode i izdašnost resursa, izgrađenost
magistralne infrastrukture i slično, a slabost: upravljanje
komunalnim poduzećima, tehničko stanje distributivnih mreža.
Vanjske prilike obuhvaćaju povećanje ekonomičnosti sustava kroz
uravnoteženje potrošnje, a neprilike bespravna izgradnja.
Ministarstvo javnih radova angažiralo je GTZ (Njemačko društvo za
tehničku suradnju), koje je pripremilo opsežan Materijal za
provedbu pojedinih koraka, načine identifikacije problema i
utvrđivanje ciljeva.
U cijelu zamisao uklopljen je i veliki program zaštite voda i mora,
koji će se financirati kreditom Svjetske banke, u iznosu od 100
milijuna dolara, a ukupna bi vrijednost programa, nazvanog
"Program Jadrana", bila 260 milijuna dolara. Poslovi bi se
realizirali u idućih nekoliko godina.
Po Pejakovićevim riječima, cjelovit bi materijal trebao u radnoj
verziji biti završen do listopada ove godine, kada će preko
Ministarstva obnove i graditeljstva biti ponuđen Vladi na
prihvaćanje.
Zakon o razvitku otoka donesen je 1999. godine, njegove izmjene i
dopune 2001., a taj je zakon obvezao državu da preko Ministarstva
javnih radova izradi državni program razvoja otoka, koji sadrži 13
komponenata, a jedna od njih su vode.
(Hina) žviš dd