BRUXELLES, 27. veljače (Hina/Reuters) - Potaknuti papom Ivanom Pavlom II, pobornici vjere u četvrtak su protiv snažne svjetovne struje počeli borbu za uvrštenje kršćanskog nasljeđa u nacrt ustava proširene Europske unije.
BRUXELLES, 27. veljače (Hina/Reuters) - Potaknuti papom Ivanom
Pavlom II, pobornici vjere u četvrtak su protiv snažne svjetovne
struje počeli borbu za uvrštenje kršćanskog nasljeđa u nacrt ustava
proširene Europske unije.#L#
Sukob unutar Konvencije za budućnost Europe oko statusa vjere
suprotstavio je s jedne strane kršćanske demokrate i europske
religije odnosno s druge strane svjetovnjake kojima su
konstrukcije poput duhovne tradicije ili zajedničkih vrijednosti
najviše na što žele pristati.
Prvih 16 članaka nacrta Ustava, koje je prošlog mjeseca iznio
Giscard D'Estaing, bivši francuski predsjednik i voditelj
Konvencije, čijih 105 članova pokušava dogovoriti sadržaj budućeg
ustava, govorili su tek o "vrijednostima koje su zajedničke svim
zemljama članicama".
Vatikan je nedostatak ikakvog spominjanja Boga ili vjere ocijenio
"potpuno nezadovoljavajućim", a dužnosnici Konvencije rekli su da
je papa izvršio snažan javni i osobni pritisak na D'Estainga i
političke vođe EU kako bi predložili amandmane na tekst nacrta.
Mnogi između tisuću amandmana o kojem forum raspravlja u četvrtak i
petak odnose se na položaj vjere.
U govoru pred talijanskim parlamentom u studenome Papa je zatražio
da Europa "na početku novog tisućljeća još jednom otvori vrata
Kristu".
Proširena Europska unija, u kojoj će od iduće godine biti 25 zemalja
članica, uključujući i njegovu izrazito katoličku Poljsku "ne bi se
trebala lišiti "tog iznimnog vjerskog, kulturnog i građanskog
nasljeđa koje je Europi tijekom mnogo stoljeća dalo njezinu
veličinu", rekao je tad Papa.
Slične pozive Konvenciji su uputili Grčka pravoslavna crkva,
finska Luteranska evangelistička crkva i njemačka Protestantska
crkva.
Paralelni nacrt Ustava koji su predložili članovi Konvencije
kršćanskih demokrata u preambuli kaže da su zemlje članice unije i
njihovi građani "svjesni toga što Europa duguje svojem vjerskom
nasljeđu".
U njemu je sadržan i članak, inspiriran poljskim ustavom, koji
kaže: "Vrijednosti Unije uključuju i vrijednosti onih koji vjeruju
u Boga kao izvor istine, pravde, dobra i ljepote, kao i onih koji ne
dijele to uvjerenje, ali poštuju univerzalne vrijednosti iz drugih
izvora."
Talijanski zamjenik premijera Gianfranco Fini izradio je amandman
koji u preambuli govori o "zajedničkim judejsko-kršćanskim
korijenima".
No kritičari tvrde da će to uvrijediti svjetovnu Tursku, kandidata
za EU s velikom većinom muslimanskog stanovništva te muslimane na
Balkanu koji teže možebitnom članstvu.
Europska ljevica i zemlje snažne svjetovne tradicije poput
Francuske snažno se protive takvom prijedlogu teksta.
Ni Europska komisija nije se opredijelila, istaknuvši tek veliku
raznolikost nacionalnih tradicija. Nacrt Ustava EU, koji je
izradio predsjednik Europske komisije Romano Prodi govori u općim
pojmovima o "duhovnim i moralnim vrijednostima".
Glasnogovornik komisije Jonathan Faull upozorio je na moguće
pravne posljedice uvrštenja vjere u ustav, jer bi spominjanje
religije u tom dokumentu mogli iskoristiti protivnici pobačaja, a
mogao bi poslužiti i za zahtjeve za javnim financiranjem kršćanskih
škola.
(Hina) dam rt