IT-VA-GB-crkva, integracije-Politika-Religija/vjerovanje it - 24.II. il messaggero - crkva i europski ustav ITALIJAIL MESSAGGERO24. II. 2003.Il Messaggero piše o nastojanjima Vatikana da se u nacrtu europskog ustava spomenu i
kršćanski korijeni Europe."Tko poznaje Papu tome se ne čudi. On ne popušta u svojim bitkama. Nikada. A njegove bitke su obrana mira i priznavanje kršćanskih korijena Europe u novom Ustavu. Radi tog drugog cilja nisu mu dovoljni pozivi i kritike. Odlučio je osobno otići u europski parlament u Strasbourgu kako bi objasnio svoje stajalište, gdje je već govorio 10. listopada 1988.O europskoj Konvenciji Ivan Pavao II. govorio je u subotu ujutro s Blairom. Tko zna nije li njegov europski razgovor bio pozitivan iz istih razloga radi kojih je bio negativan na fronti rata s Irakom. Najmanje ideološki nastrojen i 'najameričkiji' od europskih čelnika bit će sigurno, radi svog pragmatizma, najspremniji spomenuti se Boga i kršćanskih korijena u europskom Ustavu. Kao što bi, s druge strane, velika potpora francusko-njemačkoj osovini za mir mogla biti uzvraćena u europskom sjedištu."
ITALIJA
IL MESSAGGERO
24. II. 2003.
Il Messaggero piše o nastojanjima Vatikana da se u nacrtu europskog
ustava spomenu i kršćanski korijeni Europe.
"Tko poznaje Papu tome se ne čudi. On ne popušta u svojim bitkama.
Nikada. A njegove bitke su obrana mira i priznavanje kršćanskih
korijena Europe u novom Ustavu. Radi tog drugog cilja nisu mu
dovoljni pozivi i kritike. Odlučio je osobno otići u europski
parlament u Strasbourgu kako bi objasnio svoje stajalište, gdje je
već govorio 10. listopada 1988.
O europskoj Konvenciji Ivan Pavao II. govorio je u subotu ujutro s
Blairom. Tko zna nije li njegov europski razgovor bio pozitivan iz
istih razloga radi kojih je bio negativan na fronti rata s Irakom.
Najmanje ideološki nastrojen i 'najameričkiji' od europskih
čelnika bit će sigurno, radi svog pragmatizma, najspremniji
spomenuti se Boga i kršćanskih korijena u europskom Ustavu. Kao što
bi, s druge strane, velika potpora francusko-njemačkoj osovini za
mir mogla biti uzvraćena u europskom sjedištu."