ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Knjiga "Zagreb grad moderne arhitekture - stoljeće zagrebačke arhitekture" arhitekta Tomislava Premerla u nakladi zagrebačke izdavačke kuće "Durieux" predstavljena je večeras u Matici hrvatskoj u
Zagrebu.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Knjiga "Zagreb grad moderne
arhitekture - stoljeće zagrebačke arhitekture" arhitekta
Tomislava Premerla u nakladi zagrebačke izdavačke kuće "Durieux"
predstavljena je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu.#L#
"To je knjiga o povijesti zagrebačke arhitekture i urbanizma 20.
stoljeća", rekao je profesor Radovan Ivančević.
Po njegovoj ocjeni autor u knjizi donosi jasan pregled
stogodišnjice zagrebačke arhitekture.
Knjiga osim teksta donosi i fotografije zagrebačkih građevina
(stambeno-poslovne zgrade, crkve, urbane vile) s podatcima o
arhitektu koji je građevinu projektirao, ulici u kojoj je
smještena, te godine od kada do kada je građena.
Tekstom autor prati zagrebačku arhitekturu s prijelaza 19. u 20.
stoljeće, preko zagrebačke škole arhitekture iz tridesetih godina
i arhitekture između dvaju svjetskih ratova, te poratne planske
izgradnje i izgradnje s kraja 20. stoljeća.
Autor je rekao kako je njegova osnovna teza u knjizi da je moderna
obilježila cijelo prošlo stoljeće kao trajan i još nezavršen
povijesni proces.
Po riječima pisca predgovora Velimira Neidhardta knjiga ne
pretendira postati udžbenikom iako to zapravo jest jer je jedini
prilog takve vrste u neobjašnjivoj nestašici kritičkih teorija
razvoja zagrebačke arhitekture u 20. stoljeću.
Tomislav Premerl rođen je 1939. u Zagrebu gdje je diplomirao na
Arhitektonskom fakultetu. Kao samostalni projektant izveo je više
arhitektonskih i konzervatorskih zahvata. Od 1962. objavljuje
članke, kritike, studije i eseje s područja teorije arhitekture,
likovnih umjetnosti, arhitektonske i likovne kritike, teorije i
prakse zaštite spomenika kulture i povijesti arhitekture.
Sudjelovao je na nekoliko skupnih arhitektonskih izložaba.
U nakladi Matice hrvatske 1989. objavio je knjigu "Hrvatska moderna
arhitektura između dva rata - nova tradicija".
(Hina) sdju ln