ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Najnovije izdanje Arheološkoga muzeja u Splitu - dvosveščana knjiga "Longae Salonae" treći je dio "triptiha" o Saloni - najznačajnijemu antičkom lokalitetu u Hrvatskoj koji je danas prvi put predstavljen
hrvatskoj javnosti u zagrebačkome Arheološkom muzeju.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Najnovije izdanje Arheološkoga muzeja
u Splitu - dvosveščana knjiga "Longae Salonae" treći je dio
"triptiha" o Saloni - najznačajnijemu antičkom lokalitetu u
Hrvatskoj koji je danas prvi put predstavljen hrvatskoj javnosti u
zagrebačkome Arheološkom muzeju.#L#
Po riječima Marina Zaninovića, poznatoga hrvatskoga arheologa, taj
monumentalni i posve nadeuropski proizvod, 'pretvorio' je splitski
Arheološki muzej kojemu je na čelu Emilio Marin, urednik danas
predstavljenih izdanja, doista u znanstvenu ustanovu.
Treći dio triptiha o Saloni za koju Zaninović kaže da je "jedina
kopča koja Hrvatsku izravno vezuje s antičkim svijetom", sastoji se
od dva sveska.
Prvi svezak na 664 stranice sadrži 25 iscrpnih priloga renomiranih
autora (23 na hrvatskom jeziku te jedan na engleskom i jedan na
talijanskom jeziku), dok drugi svezak na 252 stranice donosi više
od tisuću ilustracija, od kojih je više od pola u boji.
Ravnatelj zagrebačkog Arheološkoga muzeja Ante Rendić-Miočević
rekao je da će prva četiri uvodna priloga autora Emilia Marina,
Milana Ivaniševića, Johna Wilkesa i Jagode Mardešić biti
nezaobilazni tekstovi i važno uporište za svako daljnje
istraživanje i razmatranje o Saloni.
Serija priloga koja slijedi, među kojima su znanstveni i kataloški
prilozi, obrađuje pojedine kategorije spomenika. Tako su, među
ostalima, obrađeni i jantarni nalazi, gemme, naušnice, fibule,
metalno i stakleno prstenje, stakleni štapići, toaletni i nakitni
oblici, predmeti za šivanje, tkanje i predenje, oruđe i oružje te
ostave rimskoga republikanskog novca.
Prvi dio "triptiha" pod naslovom "Starohrvatski Solin" objavljen
je 1992. a drugi dio "Salona Christiana" 1994.
U desetljeću koje je proteklo od objavljivanja prvoga dijela
"triptiha", znatno se promijenio odnos domaćega stanovništva prema
antičkoj Saloni, istaknula je Jagoda Mardešić, viša kustosica
splitskoga Arheološkog muzeja i autorica nekoliko priloga.
Dok je na početku taj odnos bio problematičan, kako je rekla, danas
se može reći da stanovništvo Solina sve više "živi" s antičkom
Salonom. Posebice je spomenula pomoć solinskih gradskih vlasti u
dosadašnjim projektima, ali i njihovo aktivno sudjelovanje u
prikupljanju novca za obnovu salonitanskoga teatra kojega se,
rekla je Mardešić, želi vratiti svrsi.
Urednik Emilio Marin ustvrdio je da su knjige nastale iz dva razloga
- svijesti da arheološki muzeji trebaju biti i kulturne i
znanstvene ustanove te zbog afere sa solinskom zaobilaznicom prije
15 godina.
Marin je podsjetio da je tada imao jasnu viziju od koje je danas,
rekao je, ostvario 90 posto zahvaljujući svojim suradnicima i
potrebi za novim postavom muzeja koji je tražio i potpunu reviziju
muzejskoga depoa.
Akademik Radoslav Katičić ustvrdio je pak da je objavljivanje
"triptiha" o Saloni kruna više od stotinu godina intenzivnoga
istraživanja Salone koje je još 1883. počeo don Frane Bulić.
Po njegovim riječima, knjige na dobro utemeljen i čitljiv način
daju pouzdan uvid u sve što se moglo doznati o Saloni.
Arheološki muzej u Splitu je pak objavljivanjem i trećega dijela
"triptiha", zaključio je Katičić, "ponovno stekao svoju baštinu u
skladu s onom Goetheovskom da se baštinu može imati samo onda ako ju
se ponovno stekne".
(Hina) ip mc