NJ 9. II. DPA: CJENKANJE OKO IRAKA VEĆ JE U PUNOM JEKU

NJEMAČKA DPA 9. II. 2003. Cjenjkanje oko utjecaja u "Iraku nakon Sadama" već je u punom jeku "Još nije ispaljen startni hitac za početak rata protiv Iraka a cjenjkanje oko utjecaja u 'postsadamovoj eri' već je odavno započelo. Amerikanci su angažirani na mnogim frontovima. Diskretni pregovori s Turskom, Iranom, iračkim oporbenim skupinama i američkim naftnim koncernima u punom su jeku. Prošlog su tjedna Turci nakon dugotrajnog natezanja pristali osuvremeniti uporišta kojima će se služiti američke postrojbe. U pregovaračkom maratonu u Ankari Turci su od Amerikanaca zauzvrat izmamili niz ustupaka. Tako će turska vojska uz prešutni blagoslov Washingtona smjeti iza američkih postrojbi prodrijeti u kurdska područja na sjeveru Iraka. Washington tumači taj ustupak isključivo u kontekstu pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama ali vlada u Ankari ne skriva da namjerava u korijenu sasjeći svaku naznaku težnje stvaranju nezavisne kurdske države. Irački Kurdi strahuju da će Ankara slijediti svog dugogodišnji san o prevlasti u toj regiji. Turska si ne može dopustiti da 'ostane pred vratima', izjavio je prošlog tjedna predsjedatelj turske vladajuće stranke AKP Recep Tayyip Erdogan. Kada vojni udar bude završen i kucne trenutak za preustrojstvo Iraka, Turska mora 'djelotvorno' sudjelovati u odlučivanju, dodao je on. To traže 'dugoročni interesi i sigurnost' Turske, objasnio je Erdogan. Amerikanci su pružili svoje pipke i prema Teheranu. Žele jamstva da se Iran neće miješati u oružane borbe, izvijestio je ovog vikenda Washington Post. U Europi su već u tijeku diskretni razgovori s iranskim diplomatima. Iako je iranski ministar vanjskih poslova Kamal Harasi prošlog tjedna u Londonu naglasio da se njegova zemlja neće uplitati u sukobe, irački Kurdi strahuju da bi i Teheran mogao pokazati interes za područjima na istoku Iraka. Trn u oku Teherana mogla bi biti i kontrola prozapadno nastrojene vlade u Bagdadu nad šiitskim svetištima u Iraku, smatraju promatrači. Po procjeni stručnjaka, promjena režima kod zakletog neprijatelja Iraka predstavlja veliki rizik za Teheran: ako u Bagdadu nakon pada vlastodršca Sadama Huseina ojača utjecaj umjerenih predstavnika šiitske većine, takav razvoj događaja mogao bi potaknuti reformske snage u Iranu i izazvati konzervativne ekstremiste među klerom. Zato je kontakt sa Sjedinjenim Državama, koji će u dogledno vrijeme preuzeti ulogu sile reda u susjednoj zemlji, izričiti interes Teherana. I na kraju valja spomenuti i moćne naftne koncerne, koji sanjaju o ogromnim poslovima u kontekstu ogromnih iračkih zaliha nafte. Modernizacija više godina zapuštenih iračkih naftnih polja sama je po sebi posao vrijedan milijarde dolara - o unosnim ugovorima o eksploataciji crnog zlata da i ne govorimo. U listopadu prošle godine tri su velike američke kompanije pregovarale u Washingtonu s iračkim oporbenjacima, potvrdio je jedan glasnogovornik Iračkog nacionalnog kongresa (INC). 'Američka poduzeća preuzet će veliki udio u iračkoj nafti', već je najavio predsjedatelj INC-a Ahmed Halabi. I američki je potpredsjednik Richard Cheney, koji je i sam nekada bio šef jedne velike naftne tvrtke u Texasu, već pozvao svoje nekadašnje kolege u središnjicu moći u Washington na razgovore radi sondiranja terena, otkrio je Wall Street Journal. Naravno, sve dok Irakom još upravlja Sadam Husein te dok se odgađa odluka o ratu, diskrecija je pitanje časti", napominje na kraju priloga Christiane Oelrich.