ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - U prigodi Me|unarodnoga dana materinskoga jezika danas je u Zagrebu predstavljeno tre}e dopunjeno izdanje knjige "Putovima hrvatskoga knji`evnog jezika", Zlatka Vincea (1922.-1994.), istaknutoga hrvatskog
filologa.
ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - U prigodi Me|unarodnoga dana
materinskoga jezika danas je u Zagrebu predstavljeno tre}e
dopunjeno izdanje knjige "Putovima hrvatskoga knji`evnog jezika",
Zlatka Vincea (1922.-1994.), istaknutoga hrvatskog filologa.#L#
Na predstavljanju knjige, koja je za njezina prvog izdanja 1978.
ocijenjena "jednom od najpotrebnijih", govorili su urednici
akademik Josip Bratuli} i Stjepan Damjanovi}, recenzent Marko
Samard`ija i direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske, izdava~a
knjige, Niko Vidovi}.
"Putovima hrvatskoga knji`evnog jezika" su procijepi kojima se
hrvatski jezik probijao izmi~u}i utjecajima s politi~kom
konotacijom, rekao je Bratuli}, dodav{i kako je Ljudevit Jonke
(1958./59.) prvi zapo~eo istra`ivati politi~ke pritiske na
hrvatski jezik u 19. stolje}u.
Kad su se Hrvati borili za ravnopravnost, dru{tveno-politi~ku ili
jezi~nu, to se uvijek do`ivljavalo kao nacionalizam i {ovinizam,
rekao je Bratuli}, dodav{i kako je Vince tom knjigom pokazao kroz
kakve se sve Scile i Haribde probijao hrvatski jezik da bude ~ist
hrvatski.
Po njegovoj ocjeni, tom je knjigom Vince napravio platformu iz koje
}e se mo}i lak{e u}i u dru{tveno-politi~ke okolnosti hrvatskoga
jezika. "^itanje ove knjige oboga}uje mnoge spoznaje", rekao je,
dodav{i kako nas "jezik naj~vr{}e dr`i zajedno".
Podsjetiv{i kako su jo{ glagolja{i isticali da su jezici
jednakovrijedni i da se na materinskom jeziku najlak{e obra}a Bogu,
Stjepan Damjanovi} je napomenuo da je knjiga Zlatka Vincea "vanjska
povijest hrvatskoga jezika", koja je, za razliku od unutarnje
povijesti, zanimljivija {irem krugu ~itatelja.
Pi{u}i ovu knjigu u dubokoj filolo{koj tradiciji i obuhvativ{i
razdoblje od Ba{}anske plo~e do sutona Zagreba~ke filolo{ke {kole,
polazio je Vince, po Damjanovi}evim rije~ima, od sitnih podataka
koji su, kao Cesari}eva mala kap, sudjelovali u ukupnom tkanju.
Marko Samard`ija, koji je u novom izdanju uklonio uo~ene
nedosljednosti, rekao je kako njegovi "popravci i dopune" ne diraju
autorov tekst.
Rije~ je o sitnicama koje je bilo korisno i potrebno ispraviti,
rekao je, dodav{i da je u tre}em izdanju dodana bibliografija
kroatisti~kih radova od 1990. do 2000.
(Hina) mc