RIJEKA, 24. veljače (Hina) - Tihomir Orešković, prvooptuženi u suđenju tzv. gospićkoj skupini na Županijskom sudu u Rijeci, danas je u nastavku petosatne obrane, govoreći o točkama optužnice, kazao da 16. listopada 1991. "nije bilo
nikakva sastanka", a po optužnici tada je održan tzv. smrtonosni sastanak nakon kojeg su likvidirani civili na Pazarištu.
RIJEKA, 24. veljače (Hina) - Tihomir Orešković, prvooptuženi u
suđenju tzv. gospićkoj skupini na Županijskom sudu u Rijeci, danas
je u nastavku petosatne obrane, govoreći o točkama optužnice, kazao
da 16. listopada 1991. "nije bilo nikakva sastanka", a po optužnici
tada je održan tzv. smrtonosni sastanak nakon kojeg su likvidirani
civili na Pazarištu.#L#
Orešković je pred Sudskim vijećem pod predsjedanjem sutkinje Ike
Šarić kazao da su nestanci osoba u to vrijeme u Gospiću doživljavani
kao "normalna stvar" jer je, kako je rekao, bila "velika
fluktuacija stanovništva". O likvidaciji na Lipovoj glavici doznao
je u tijeku postupka, a o odvođenju i likvidaciji trojice
karlobaških Srba iz novina i na suđenju, dodao je.
Rekao je da nije poznavao niti čuo ni za jednu osobu srpske
nacionalnosti za koju se u postupku spominje da je nestala. Drži da
su tvrdnje u postupku o tzv. smrtnonosnom sastanku "konstrukcija
Josipa Manolića u kojoj su sudjelovali tadašnji načelnik gospićke
policije Ivan Dasović i tadašnji načelnik gospićkog SZUP-a Mirko
Kasumović".
Orešković je rekao da je na mjestu tajnika Kriznog štaba za Liku
obavljao isključivo administrativne poslove, komunicirao s
novinarima i radio kao prevoditelj na sastancima s europskim
promatračima.
Za Josipa Manolića je ustvrdio da je u početku rata bio "osoba broj
jedan u Hrvatskoj", da je "kadrovirao sve strukture i vodio izvršnu
vlast" a da je tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman vodio samo
vanjsku politiku. Ustvrdio je da je iza Manolića "stajao netko
jači", ne navodeći o komu je riječ. Dodao je da je Manolić djelovao
protiv osamostaljenja hrvatske države i da je zbog toga imenovao
Antu Karića na mjesto predsjednika Kriznog štaba za Liku te želio
smijeniti Mirka Norca kao uspješna zapovjednika Hrvatske vojske u
Gospiću. Orešković je rekao da je Manolić preko Karića naređivao
pogibeljne akcije na gospićkom području, kojima da je bio cilj
oslabiti i uništiti hrvatsku obranu. U tim akcijama, za koje se
znalo da su neizvedive, nastavio je, trebalo je poginuti mnogo
hrvatskih boraca te tako pokazati nesposobnost hrvatskih snaga.
Takve akcije, među ostalima, bili su napadi u početku rata na Lički
Osik i Ljubovo te Medak, rekao je Orešković.
Ustvrdio je da su od bivših jugoslavenskih obavještajnih služba u
Hrvatskoj Josip Perković i SIS uništili mrežu KOS-a u Zagrebu, a da
su u drugim strukturama ostali "pojedini neprijatelji koji su
djelovali u ratu, a djeluju i danas".
Orešković je optužen za organizaciju i izdavanje naloga za
odvođenje 40-ak osoba uglavnom srpske nacionalnosti iz njihovih
domova te likvidaciju na Pazarištu, Lipovoj glavici i Velebitu u
listopadu i studenom 1991.
Današnje sudsko ročište održano je nakon jednomjesečne stanke u
kojoj su Oreškoviću operirani polipi u nosu i sinusi te je nastavak
bio više puta odgađan zbog njegova poslijeoperativnog oporavka u
skladu s mišljenjem sudskog vještaka.
Osim njega za organizaciju i provedbu odvođenja i likvidacija
civila s gospićkog područja optuženi su Ivica Rožić, Mirko Norac,
Stjepan Grandić i Milan Čanić.
Suđenje se nastavlja sutra nastavkom Oreškovićeve obrane.
(Hina) dsil vkn