U GODINU DANA SUĐENJA MILOŠEVIĆ SUOČEN S TEŠKIM DOKAZIMA

Piše: Damir Hainski DEN HAAG/ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Godinu dana nakon početka haškog suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku, Slobodan Milošević suočen je s lavinom teških dokaza kojima ga tužiteljstvo, kroz usta žrtava, ali i najbližih suradnika, tereti za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, te za genocid u BiH.#L# Na suđenju, koje danas ulazi u svoju drugu godinu, pred tročlanim sudskim vijećem Haškog suda (ICTY) svoje iskaze dalo je 149 svjedoka tereteći ga, svaki iz svog ugla, te oslikavajući ne samo nebrojene zločine, nego i Miloševićevu ulogu u njima. Milošević, pak, jednakom energijom kao i prvog dana, uz pomoć ogromnog nevidljivog aparata koji ga servisira materijalima, pokušava napadati svjedoke, diskreditirati ih, istodobno nudeći svoju istinu o raspadu bivše Jugoslavije. Najvažnije suđenje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kako ga je nazvala glavna tužiteljica Carla del Ponte, počelo je 12. veljače prošle godine pod predsjedanjam suca Richarda Maya, uz veliku medijsku pozornost i nazočnost stotina novinara i danas iza sebe ima 148 raspravnih dana, 149 izvedenih svjedoka i desetke tisuća uvedenih stranica dokaznih materijala. Suđenje Miloševiću za genocid u BiH te zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, otvorila je Del Ponte riječima kako se ne sudi narodu nego vlastohlepnom pojedincu odgovornom za "neizrecive patnje" stotina tisuća ljudi. O tome su u proteklih godinu dana progovorile desetine žrtava ali i Miloševiću bliski svjedoci poput bivšeg vođe hrvatskih Srba Milana Babića ili načelnika kontraobavještajne službe JNA Aleksandra Vasiljevića. U prvom dijelu suđenja, glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice, izvodio je dokaze za Kosovo, a do 11. rujna prošle godine, kada je završen taj dio dokaznog postupka, na klupi za svjedoke izmijenio se niz visokih kosovskih i međunarodnih dužnosnika, no većina svjedoka bili su žrtve progona 800 tisuća Albanaca s Kosova ili očevici nekog od pokolja koje su srpske snage počinile 1999. Ključni dokaz pružili su najbliži Miloševićevi suradnici iz SDB-a i MUP-a Srbije, Radomir Tanić, Radomir Marković i Dragan Karleuša, potvrdivši da je na sastanku u Belom dvoru ožujka 1999. Milošević naredio uklanjanje tragova zločina na Kosovu. Krajem rujna 2002. počeo je hrvatski dio dokaznog postupka u kojem je do sada, tijekom 51 raspravnog dana, iskaz dalo 25 svjedoka, od predsjednika RH Stjepana Mesića, bivšeg ministra obrane RH Petra Kriste, bivšeg šefa crnogorske diplomacije Nikole Samardžića, preko vođe kninskih Srba Milana Babića, do srpskih novinara i obavještajaca, pripadnika srpskih snaga i hrvatskih branitelja. Sudsko vijeće je tužiteljstvu odobrilo izvođenje ukupno 71 svjedoka za Hrvatsku, a ukupno 177 po optužnicama za RH i BiH. Tužiteljski dio dokaznog postupka trebao bi završiti 16. svibnja 2003. a nakon toga slijedi Miloševićeva obrana. Kada je riječ o Hrvatskoj, Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja počinjene izgonom većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva (oko 170.000 ljudi) s oko trećine teritorija RH tijekom 1991-92. Tereti ga se i za pokolje u Ovčari, Voćinu, Škabrnji, Ćelijama, Nadinu, Dalju, Lovasu, Erdutu te za granatiranje Dubrovnika. Predsjednik Mesić u trodnevnom je iskazu objasnio kako je Milošević instrumentalizirao predsjedništvo SFRJ, JNA i Srbe u Hrvatskoj radi oduzimanja hrvatskih teritorija i pripajanja Velikoj Srbiji. Babićevo svjedočenje, koje je trajalo 12 dana, tužitelj je ocijenio toliko uvjerljivim da je najavio odustajanje od 14 drugih svjedoka. U iskazu je Babić razotkrio Miloševića kao stvarnog naredbodavca etničkog čišćenja u Hrvatskoj. Babić i drugi svjedoci, opisali su punu vojnu, političku i financijsku upletenost Srbije, njezinih snaga i službi u zločine u Hrvatskoj te Miloševićevu punu kontrolu nad razvojem događaja. Na suđenju trenutačno svjedoči umirovljeni general Aleksandar Vasiljević, bivši načelnik kontraobavještajne službe JNA, koji govori o nadzoru Miloševića nad službama sigurnosti vojske i policije. Po potencijalu svog iskaza mogao bi na mjestu krunskog svjedoka zamjeniti Babića - koji je kao i on zasad svjedočenjem izbjegao optužbu. Milošević svoju obranu zasniva na tezi da su Srbi vodili "obrambeni rat", dok su sukob izazvale vanjske sile uz oslonac na secesionističke snage u Jugoslaviji. Koristi taktiku diskreditiranja svjedoka a iskazao se i sposobnošću izokretanja teza i negiranja stvarnosti te potpunom neosjetljivošću na evociranje tragičnih sudbina tisuća žrtava njegove politike. Suđenje je do sada prekidano šest puta zbog Miloševićevih zdravstvenih problema, pa mu je sudsko vijeće uvelo četvorodnevne stanke svaka dva tjedna. Zbog Miloševićevog nepriznavanja suda i odbijanja branitelja te odluke da se sam brani, sud je postavio tri prijatelja suda, "amici curiae", koji sudu pomažu u odvijanju procesa. (Hina) dh ps