BBC HRVATSKA

Srijeda, 29, siječnja 2003 Vladajuća koalicija u Hrvatskoj najavljuje moguću promjenu izbornog zakona Jedan glas za manjinske predstavnike, a drugi glas za njihovo politicko opredjeljenje 24.1.2003 16:54 (CET) Približavanjem rokova za redovne parlamentarne izbore u travnju 2004. godine iz redova vladajuće koalicije dolaze najave o mogućoj promjeni postojećeg izbornog zakona. Hrvatska seljačka stranka svoj je prijedlog izbornog zakona već dala u parlamentarnu proceduru, a osovinska stranka koalicije, Socijaldemokratska partija, najavljuje da će odluku o eventualnom prijedlogu novog izbornog zakona donijeti u siječnju 2003. godine. Ako se sljedeći redoviti izbori žele održati prema novom zakonu, prema ustavnoj odredbi nužno ga je donijeti godinu dana prije krajnjeg roka za izlazak na birališta. Obje stranke ne kriju da žele izborni sustav koji će smanjiti broj stranaka u parlamentu. S time će se složiti i opozicijska Hrvatska demokratska zajednica, koja, vjerojatno, ipak neće htjeti javno podržati SDP. No, za usvajanje izbornog zakona nužna je dvotrećinska parlamentarna većina, pa će biti bitni i glasovi zastupnika malih stranaka i manjina. Još jedna mogućnost je održavanje prijevremenih izbora po postojećem ili donekle izmijenjenom izbornom zakonu, ali prema izjavi potpredsjednika Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Mate Arlovića do toga neće doći. Zasad su se iz te stranke mogle čuti najave o smanjivanju broja izbornih jedinica i otvorenim izbornim listama, a o tome smo porazgovarali s profesorom Fakulteta političkih znanosti Ivanom Šiberom. Manji broj izbornih jedinica ili čak Hrvatska kao jedna izborna jedinica doveo bi, drži Šiber, do raščišćavanja hrvatske političke scene i doista je u interesu velikih stranaka SDP-a, HDZ- a i HSS-a. Nisam pristalica zastupstva dijaspore jer ne može o Hrvatskoj odlučivati onaj koji u Hrvatskoj ne snosi posljedice svojeg odlučivanja Profesor Ivan Šiber, Fakulteta političkih znanosti Najavljuje se uvođenje otvorene izborne liste, koncepta koji bi omogućio biračima da, nakon izbora stranačke liste, svoj glas daju kandidatu kojeg preferiraju bez obzira na njegovu poziciju na toj listi. Birači bi tako imali direktan utjecaj na izbor zastupnika u parlament, a Šiber smatra da bi se na taj način demokratizirali unutarstranački odnosi. Posebno je pitanje predstavništvo manjina koje je osigurano manjinskim listama predviđenim Ustavnim zakonom. No, Šiber smatra da je postojeća situacija takva da jedino što bi stvarno bilo vođenje računa o manjinskim pravima je dati im dva glasa. Jedan glas za manjinske predstavnike, a drugi glas za njihovo političko opredjeljenje. O najavama ukidanje liste za dijasporu Šiber kaže da se taj pojam mora prvo definirati. Načelno, kaže Šiber, nisam pristalica zastupstva dijaspore jer ne može o Hrvatskoj odlučivati onaj koji u Hrvatskoj ne snosi posljedice svojeg odlučivanja. Nadalje, Šiber podržava zabranu koaliranja prije izbora jer tvrdi da su sve dosadašnje koalicije zapravo bile varanje biračkog tijela. Birač ne zna kome je dao svoj glas i zato podržavam zabranu pred i post izbornog koaliranja, napominje Šiber. U tom slučaju moglo bi doći do nestanka malih stranaka koje svoj opstanak temelje na koaliranju. No, malo je vjerojatno da će male stranke, neke od njih članice vladajuće koalicije, bespogovorno pristati na promjene za njih sada povoljnog razmjernog izbornog sustava.