ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - Hrvatski jezik kao slu`beni jezik Republike Hrvatske i kao materinski jezik hrvatskoga naroda danas se slabo po{tuje, pi{e akademik Dalibor Brozovi} u najnovijem broju "Vijenca", novina Matice hrvatske za
knji`evnost, umjetnost i znanost.
ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - Hrvatski jezik kao slu`beni jezik
Republike Hrvatske i kao materinski jezik hrvatskoga naroda danas
se slabo po{tuje, pi{e akademik Dalibor Brozovi} u najnovijem broju
"Vijenca", novina Matice hrvatske za knji`evnost, umjetnost i
znanost. #L#
U tekstu "Uo~i Me|unarodnog dana materinskog jezika" u kolumni
"Prvo lice jednine" Brozovi} tvrdi kako se zadnjih godina ponovno
pojavljuju, makar bilo i stidljivo, rije~i i izrazi iz pro{losti
koji su ve} bili prakti~ki nestali.
"Jezik televizije danas je gori nego je, izuzmemo li pojave
unitaristi~kog nasilja, ikada bio u posljednjih pola stolje}a.
Hodamo li hrvatskim ulicama i gledamo li natpise u trgovinama,
pitat }emo se u kojoj smo zemlji. Najgore je pak {to u pogledu svega
toga prete`e ravnodu{nost. Kad bi bar Me|unarodni dan materinskog
jezika ne{to pomogao", tvrdi Brozovi}.
Iznosi primjer kako je Stalno predstavni{tvo Republike Hrvatske
pri UNESCO-u sredinom sije~nja poslalo iz Pariza nekim
ministarstvima dopis u kojem pet puta spominje "materinji" jezik (u
vezi s Me|unarodnim danom), a nijednom materinski jezik.
UNESCO je 1999. na 30. zasjedanju Glavne skup{tine na prijedlog
Banglade{a proglasio dan 21. velja~e Me|unarodnim danom
materinskog jezika. Va`nost toga dana potvr|ena je godine 2001.
aklamacijom na 31. Glavnoj skup{tini, kada je prihva}ena
Deklaracija o kulturnoj razli~itosti.
(Hina) mc