ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Hrvatski premijer Ivica Račan predat će u petak u Ateni grčkom premijeru Costasu Simitisu službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Hrvatski premijer Ivica Račan predat
će u petak u Ateni grčkom premijeru Costasu Simitisu službeni
zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.#L#
Zahtjev su u četvrtak u Zagrebu potpisali predsjednik Stipe Mesić i
premijer Račan.
"U ime Republike Hrvatske, slijedom Rezolucije Hrvatskog sabora o
pristupanju Europskoj uniji, čast nam je, u skladu s člankom 49
Ugovora o Europskoj uniji, podnijeti zahtjev Republike Hrvatske za
članstvo u Europskoj uniji", glasi prijevod s engleskog jezika
kratkog teksta aplikacije koji će Račan predati grčkom kolegi
Simitisu, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava Europskom
unijom.
Hrvatskom zahtjevu bit će priložena i saborska deklaracija o
pristupu Hrvatske Europskoj uniji te promotivni CD pod naslovom
"RE:member CROATIA". Na CD-u su prigodni govori predsjednika
Mesića i premijera Račana, osnovni podaci o Hrvatskoj te videozapis
"Ljepote kraljice Mediterana", na kojem su predstavljene
turističke ljepote Hrvatske i povijesne znamenitosti.
Hrvatski sabor je na svojoj sjednici 18. prosinca prošle godine
donio Rezoluciju o pristupanju Europskoj uniji. U Rezoluciji se
potvrđuje opredijeljenost da se uključenje Hrvatske Europskoj
uniji temelji na individualnom pristupu i postignućima. Sabor u
svojoj Rezoluciji ističe da je "Hrvatska po svom nasljeđu, kulturi
i geopolitičkom položaju dio srednjoeuropskog, mediteranskog
kruga i želi aktivno pridonijeti naporima međunarodne zajednice i
Unije na postizanju i uspostavi političke stabilizacije i trajnog
mira u jugoistočnoj Europi". Sabor očekuje da Europski parlament,
institucije i članice EU-a uvaže konsenzus i odlučnost svih
političkih snaga u Hrvatskoj glede pristupanja EU-u iskazanoj u
Rezoluciji.
Prije podnošenja zahtjeva, predsjednik Mesić, premijer Račan te
ministri vanjskih poslova i europskih integracija Tonino Picula i
Neven Mimica posjetili su niz europskih prijestolnica kako bi ih
upoznali s hrvatskim namjerama za ubrzano približavanje EU-u. U
svim razgovorima, sugovornici su podržali europske ambicije
Zagreba, ističući da Hrvatska pri tom mora poštivati svoje
međunarodne obveze i sustavno raditi na prilagodbi standardima
Europske unije. Jedan od ključnih kriterija prigodom razmatranja
hrvatske aplikacije bit će suradnja s Haškim sudom.
Hrvatska je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),
potpisanom u listopadu 2001. godine, po prvi put
institucionalizirala svoje odnose s Europskom unijom. SSP je nova
generacija ugovora, koje je Europska unija namijenila za pet
zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, BiH, Srbija i Crnga Gora,
Makedonija i Albanija). Riječ je ugovorima koji su vrlo slični tzv.
europskim sporazumima, koje je EU 90-tih godina zaključila sa
sadašnjim kandidatima. Jedini novi aspekt u SSP-u je regionalna
suradnja, kao jedan od uvjeta za približivanje EU-u. U regionalnoj
suradnji EU vidi instrument za prevladavanje sukoba i ratnih
strahota iz 90-tih godina, izazvanih srpskom agresijom.
ŠTO NAKON APLIKACIJE?
Hrvatska aplikacija, prema proceduri EU-a, prvo treba doći na
dnevni red Vijeća Europske unije, koje zatim treba zatražiti
mišljenje Europske komisije. Na temelju preporuka Europske
komisije, Vijeće odlučuje hoće li i kada odobriti početak pregovora
o punopravnom članstvu. Hrvatska očekuje da bi tijekom 2004. godine
mogla započeti pregovore o članstvu.
Iskustva sadašnjih 13 kandidata za EU, od kojih će deset postati
punopravni članovi 2004. godine, vrlo su različita. Primjerice,
Turska je podnijela zahtjev još 1987. godine, u međuvremenu joj je
odobren status kandidata, ali još uvijek nije određen datum za
početak pregovora niti ima naznaka kada će se to dogoditi. Cipar i
Malta, koji su pozvani u članstvo EU-a sljedeće godine, aplicirali
su 1990. godine, u vrijeme kada proširenje EU-a još nije bilo na
dnevnom redu. Slovenija je najmanje čekala od podnošenja zahtjeva
do pokretanja pregovora o punopravnom članstvu - godinu i devet
mjeseci, a Cipar i Malta najduže, osam, odnosno devet godina.
Od osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe,
Mađarska i Poljska su prve podnijele zahtjev 1994. sljedeće 1995.
aplicirali su Rumunjska, Slovačka, Latvija, Estonija, Litva i
Bugarska te kao posljednje Češka i Slovenija 1996. godine. Na
preporuku Europske komisije iz srpnja 1997. godine, Europsko
vijeće je na summitu u Luxembourgu u prosincu 1997. donijelo odluku
o pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest zemalja
(Mađarska, Poljska, Estonija, Češka, Slovenija i Cipar). Pregovori
s tim zemljama otvoreni su u ožujku 1998. godine.
Ostalih šest zemalja ( Rumunjska, Slovačka, Latvija, Litva,
Bugarska i Malta) dobili su pozitivno mišljenje Europske komisije u
listopadu 1999. godine, a iste godine u prosincu, Europsko vijeće
je na summitu u Luxembourgu donijelo odluku da se i one priključe
prvoj skupini te su pregovori s njima započeli 2000. godine.
(Hina) sv ps