ZAGREB, 19. veljače (Hina) - U Hrvatskoj 83 posto punoljetnih građana posluje s bankama, dok 17 posto stanovništva ne koristi niti jedan bankarski proizvod ili uslugu, a čak 57 posto hrvatskih građana tvrdi da nema mogućnosti za
nikakvu štednju, da naprosto nemaju slobodnih sredstva koja bi im preostala nakon zadovoljenja osnovnih životnih potreba.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - U Hrvatskoj 83 posto punoljetnih
građana posluje s bankama, dok 17 posto stanovništva ne koristi
niti jedan bankarski proizvod ili uslugu, a čak 57 posto hrvatskih
građana tvrdi da nema mogućnosti za nikakvu štednju, da naprosto
nemaju slobodnih sredstva koja bi im preostala nakon zadovoljenja
osnovnih životnih potreba.#L#
Pokazalo je to istraživanje zagrebačkog GfK - Centra za
istraživanje tržišta na temu banke i stanovništvo u 2002. godini.
Po udjelu klijentele banaka među zemljama srednje i istočne Europe
Hrvatska je pri vrhu ljestvice - ispred nas su samo Slovenija u
kojoj 99 posto punoljetnih građana posluje s bankama, te Austrija
sa 97 posto. Hrvatska zauzima poziciju kao Češka (sa također 83
posto) te Slovačka (sa 82 posto udjela klijenata banaka među
punoljetnim stanovništvom). Iza nas su Mađarska (66 posto),
Poljska (57 posto), Jugoslavija (52 posto), Rusija (49 posto),
Rumunjska (35 posto), Bugarska (22 posto).
Hrvatski građani u bankama najviše koriste tekući kunski račun,
gotovo svi klijenti banaka imaju barem jedan račun.
Od ostalih grupa proizvoda najzastupljeniji su krediti - 19 posto
klijenata banaka koristi neki kredit. Najčešće se uzima gotovinski
nenamjenski kredit (9 posto građana), potom slijede autokrediti (5
posto) te stambeni krediti koja ima 3 posto građana.
Dok 57 posto hrvatskih građana izričito navodi da nema mogućnosti
za štednju, 23 posto ih ima određenu štednju (deviznu ili kunsku,
oročenu ili po viđenju) u hrvatskim bankama, a njih 12 posto ističe
da čuva gotovinu kod kuće.
Povjerenje pak građana u banke raste - po istraživanju za 2002.
trećina ih smatra da nema rizika za sigurnost štednje, dok 15 posto
drži da je rizik velik. U 2001. godini 27 posto ih se izjasnilo da
nema rizika, a 19 posto da je rizik velik, dok je u 2000. godini 32
posto ispitanika izjasnilo da je rizik za sigurnost štednje u
bankama velik, a 20 posto da ga nema.
Više od dvije trećine građana smatra da je povjerenje najvažniji
kriterij za odabir banke, pokazalo je istraživanje GfK - Centra za
istraživanje tržišta koji kontinuirano prati promjene na
bankarskom tržištu kod privatnih korisnika od 1999. godine u okviru
FMDS projekta (Financial Market Data Service). Istraživanje se
provodi na nacionalno reprezentativnom uzorku (4000 ispitanika)
punoljetnog stanovništva Hrvatske u jednoj godini.
(Hina) ds