ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Do 2005. Zagreb bi mogao dobiti termalno kupalište s otvorenim i zatvorenim bazenima i športsko-rekreativnim sadržajima i to zapadno od nedovršene Sveučilišne bolnice Zagreb, u Blatu.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Do 2005. Zagreb bi mogao dobiti
termalno kupalište s otvorenim i zatvorenim bazenima i športsko-
rekreativnim sadržajima i to zapadno od nedovršene Sveučilišne
bolnice Zagreb, u Blatu. #L#
Projekt izgradnje termalnog kupališta je uvršten među prioritetne
investicije Zagreba u slijedećem srednjoročnom razdoblju od 2001.
do 2005., ističe Ladislav Prežigalo iz Gradskog ureda za
gospodarstvo, a o idejnom rješenju te športsko rekreacijske zone na
sutrašnjoj će sjednici odlučiti članovi zagrebačkog Gradskog
poglavarstva.
Lokacija u Blatu, koja se proteže na 27,8 hektara, u gradskom je
vlasništvu, a nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja
kojeg koristi INA - Industrija nafte Zagreb.
Iz Ine Naftaplina, vlasnika koncesije za četiri bušotine, su
potvrdili da su izvori termalne vode optimalne temperature i da su
pogodni za izgradnju termalnog kupališta tim više što vode, kako
procjenjuju, ima za stogodišnje korištenje.
Po njihovim analizama, termalni izvori pogodni su za liječenje i
rehabilitaciju različitih reumatskih i upalnih oboljenja, a zbog
svojih toplinskih karakteristika i kvalitete, voda se, navode,
može koristiti i kao energent (za grijanje).
U prijedlogu Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba prostor
zapadno od nove bolnice rezerviran je upravo za športsko
rekreacijsku zonu pa je i po tom moguća izgradnja termalnog
kupališta na toj lokaciji.
Čitav projekt planiran je na temelju suradnje Grada Zagreba s
izabranim ulagačem i to tako da Grad ustupa pravo građenja ulagaču,
a ulagač financira projekt i daje "know how". Vrijednost
investicije procjenjuje se na 50 milijuna eura.
Prema idejnom rješenju kompleks bi se sastojao od vodenog centra s
unutarnjim i vanjskim bazenima te pratećim sadržajima i kupalištem
na otvorenom, hotela s kongresnim centrom, športskog centra s
dvoranama za fitness, aerobik te polivalentnom športskom dvoranom,
vanjskih športskih terena te biciklističkih i jogging staza.
Cijeli kompleks termalnog kupališta, do kojeg bi građani mogli doći
i javnim prijevozom, mogao bi započeti s radom najkasnije 2005. i
zaposliti 500 radnika.
U Hrvatskoj ima devet termalnih kupališta, od čega pet u
sjeverozapadnom dijelu zemlje. Orijentirana su uglavnom na domaće
tržište (80 posto domaćih gostiju) i u turističkoj ponudi još nisu
ni približno razvijena kao u drugim srednjoeuropskim zemljama.
Usporedbe radi, Austrija godišnje ostvaruje 17 milijuna noćenja
samo po osnovi termalnog turizma (15 posto od ukupnog broja
noćenja), dok je 15 slovenskih toplica u 2001. ostvarilo dva
milijuna noćenja (više od 22 posto ukupnih noćenja).
(Hina) bdj sšh