HRVATSKA SVOJIM IZVOZOM NE POKRIVA NI POLOVICU UVOZA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Hrvatska svojim robnim izvozom više ne pokriva ni polovicu uvoza, a sa vrijednošću izvoza od svega oko 1.100 američkih dolara po stanovniku osjetno zaostaje za usporedivim europskim tranzicijskim zemljama.#L# Otvaranjem Hrvatske prema svijetu i liberalizacijom trgovine očito je punu više svijet došao k nama nego naše robe u inozemstvo. Dok je posljednjih desetak godina hrvatski izvoz stagnirao ili rastao po niskim stopama uvoz je udvostručen, da bi u 2002. deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dostigao rekordnih 5,8 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom potonula na svega 45,7 posto, prema 51 posto u godini prije. Usporedbe radi, ukupni devizni priliv od turizma u prošloj godini procjenjuje se negdje između 3,8 do 4 milijarde dolara, što 'pokriva' tek oko dvije trećine robnog deficita. Dugoročno održivog stabilnog razvoja, pogotovo za malu zemlju poput Hrvatske, naprosto nema bez izvoza, što očito upućuje i na potrebu promjena u modelu rasta koji se u Hrvatskoj pretežno oslanja(o) na impulse s domaćeg tržišta i na unutrašnjoj potrošnji, zasnovanoj i na zaduživanjima, dakle na tuđoj akumulaciji. Hrvatska je lani, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvezla na strana tržišta roba u vrijednosti od 4,9 milijardi dolara, što je za 5 posto veća vrijednost izvoza, izražena u američkim dolarima, nego u godini prije, dok je primjerice u usporedbi s 1994. izvoz povećan za svega 11,2 posto. Prošlogodišnja vrijednost uvoza od 10,7 milijardi dolara veća je za 17,1 posto u odnosu na 2001., dok je u usporedbi sa 1994. vrijednost robnog uvoza povećana za 93,7 posto. Udio hrvatskog izvoza u bruto domaćem proizvodu u tom razdoblju nije bitnije porastao, kretao se stalno na razini nešto većoj od 20 posto, a u 2002. iznosi oko 23 posto. Istodobno je prosječan udio izvoza u BDP-u uspredivim tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe zabilježio značajan rast, te po podacima za 2001., iznosi prosječnih 40,8 posto, a za zemlje EU 36,4 posto. Pokazatelji o izvozu po stanovniku također govore o niskoj i stagnantnoj razini hrvatskog izvoza, koji je po podacima za prošlo godinu iznosio svega 1.104 dolara per capita. Susjedna Slovenija lani je, sa izvozom roba od oko 11 milijardi eura, uvozom od 11,6 milijardi eura i pokrivenošću uvoza izvozom od 94,7 posto, ostvarila izvoz po stanovniku veći od 5.600 eura. Slovačka primjerice, po podacima iz 2001., ostvaruje 2.300 dolara izvoza po stanovniku, Mađarska i Češka oko 3000 USD. U tim je zemljama i pokrivenost uvoza izvozom neusporedivo veća nego u Hrvatskoj (Češka 91 posto, Mađarska 84 posto). Do sada najveći deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2002. dostigao je iznos od 27,5 posto procijenjenog BDP-a. Manjak u robnoj razmjeni čak je za 917 milijuna dolara premašio vrijednost izvoza. U prošlogodišnjoj robnoj razmjeni sa svim zemljama Europske unije, osim s Grčkom, Hrvatska bilježi deficit, a izrazito negativna kretanja zabilježena su u razmjeni s Njemačkom u koju je hrvatski izvoz smanjen za 11,3 posto, dok je uvoz povećan za 10 posto. Od zemalja koje značajnije sudjeluju u našoj razmjeni, jedino s Bosnom i Hercegovinom i Jugoslavijom, bilježimo suficit u međusobnom trgovanju, što je i svojevrsni pokazatelj o našoj konkurentnosti na inozemnim tržištima. Kada devizni priliv od izvoza roba pokriva manje od polovice vrijednosti robnog uvoza to je već ozbiljan znak upozorenja. Kako potaknuti proizvodnju za izvoz očito je veliki izazov za nositelje ekonomske politike. Upravo je premijer Račan na nedavnom skupu s gospodarstvenicima najavio mjere za dodatno stimuliranje izvoza te projekt Hrvatska - izvozno orijentirana zemlja, pa ostaje da se vidi kakve će te mjere biti i koje će efekte ostvariti. (Hina) ds jn