ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Tijekom prošle godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza dosegla 10,7 milijardi dolara, pri čemu je izvoz u odnosu na
2001. godinu povećan za 5 posto, a uvoz za 17,1 posto.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Tijekom prošle godine Hrvatska je na
inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,9 milijardi
američkih dolara, dok je vrijednost uvoza dosegla 10,7 milijardi
dolara, pri čemu je izvoz u odnosu na 2001. godinu povećan za 5
posto, a uvoz za 17,1 posto.#L#
Tako je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku,
vanjskotrgovinski deficit zabilježen u prošlog godini dosegnuo
rekordnih 5,8 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom
smanjena na tek 45,7 posto.
Više od polovice ukupnog prošlogodišnjeg izvoza, točnije 56,3
posto ili gotovo 2,76 milijardi USD ostvareno je izvozom nakon
unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno
nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Udio redovitog izvoza, čija
je vrijednost iznosila 2,014 milijarde USD, je 41,1 posto.
U odnosu na 2001. godinu u strukturi izvoza povećan je i udio
redovitog i izvoza nakon unutarnje proizvodnje. Naime, 2001.
godine udio izvoza nakon doradnih poslova iznosio je 56,5 posto,
dok se na redoviti izvoz odnosilo 37,3 posto ukupnog izvoza.
Glavninu hrvatskog izvoza u prošloj je godini ostvarila
prerađivačka industrija, čiji je izvoz prošle godine ukupno
iznosio 4,6 milijardi USD. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz
prerađivačke industrije povećan je za 5,1 posto, no istodobno je
vrijednost uvoza povećana za 20 posto, na 9,3 milijarde USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od
620,25 milijuna USD, lani je ostvarila brodogradnja, koja se
statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih
sredstava. Međutim, u odnosu na 2001. godinu, vrijednost izvoza
brodogradnje manja je za 14,9 posto. Pad izvoza u okviru
prerađivačke industrije zabilježen je još i u proizvodnji koksa i
naftnih derivata - za 4,7 posto te kožarskoj industriji, i to za 0,9
posto.
Istovremeno, porast izvoza bilježe neke od značajnih grana
prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane i pića (22,3
posto), tekstila (8,5 posto), strojeva i uređaja (30,4 posto) i
namještaja (20 posto) te kemijske industrije (1,5 posto), a najveći
43,8-postotni porast bilježi proizvodnja RTV i komunikacijskih
aparata i opreme.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prošloj se godini
odnosio na strojeve i transportne uređaje (1,4 milijarde USD) te
razne gotove proizvode (nešto više od milijardu USD).
Hrane (i živih životinja) Hrvatska je lani izvezla u vrijednosti od
390,8 milijuna USD ili 21,2 posto više nego 2001., a uvezla gotovo
dvostruko više - 794,4 milijuna USD ili 14,9 posto više nego
prethodne godine.
Redoslijed najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske,
pak, u 2002. je godini nešto promijenjen u odnosu na 2001. Dok je
Italija ostala prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske (izvoz 1,11
milijardi, uvoz 1,85 milijardi USD), drugo je mjesto od Njemačke
preuzela Bosna Hercegovina - jedna od rijetkih zemlja s kojima
Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.
U Bosnu i Hercegovinu je Hrvatska, naime, lani izvezla roba u
vrijednosti 704 milijuna USD ili 25,6 posto više nego 2001., dok je
uvoz iz te zemlje povećan za 31,2 posto, na 166 milijuna USD.
(Hina) rub ds